Nekretnine - Crna Gora

Za divlje porez veći i 4 puta

U Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine pripremaju plan kako da legalizuju brojna nelegalna naselja u Crnoj Gori, a jedna od mjera biće i povećanje poreza na nepokretnost za građevine koje prema urbanističkim planovima mogu biti legalizovane, ali vlasnici neće da podnesu zahtjev i plate komunalije.

Pomoćnik ministra Marko Vujović kazao je “Vijestima” da je cilj plana da na „jedan inovativan način dovede do regularizacije statusa objekata kroz poštovanje principa koje nameću prostorno-urbanistički planovi i parametri“.
Plan je, prema njegim riječima, da se porez za nekretnine poveća do čak 300 odsto za nelegalne objekte koji se mogu legalizovati jer za to postoje planske pretpostavke.

- Naš predlog je da kroz destimulativnu poresku politiku, utičemo na vlasnike takvih objekata. Oni će time obezbjediti pravnu sigurnost svojih objekta, uvećaće njihovu vrijednost i podići kvalitet života, jer će nadoknade koje plate uložiti u komunalna opremanja tih naselja. Naplatom visokih godišnjih poreza učinili bi neisplativim za vlasnike ovih objekata da zadržavaju status kvo i privoljeli ih da podnesu zahtjev za regulisanje statusa objekta - kazao je Vujović.

U skoro svakom crnogorskom gradu postoje veća ili manja nelegalna naselja, za koja su urađeni urbanistički planovi, ali vlasnici ne žele da plate komunalije jer ih ništa na to ne prisiljava. Takve objekte mogu upisati u katastar, i nesmetano prodavati ili nasljeđivati, bez obzira što u listu nepokretnosti piše da imaju teret “nelegalne gradnje”.

- Aktivnosti na realizaciji plana će se sprovesti kroz prizmu postojanja ili nepostojanja planskih preduslova, pa se svi neformalni objekti mogu podijeliti u kategorije onih koji se prema planovima mogu legalizovati, oni koji nijesu predviđeni postojećim planovima i oni za koje planovi još nijesu urađeni. Cjelokupan proces se realizuje u okviru postojećeg sistema bez donošenja posebnih zakonskih tekstova kao što je to bio slučaj u nekim zemljama – naveo je Vujović.

Početak realizacije projekta se, prema njegovim riječima, očekuje uskoro, a u ovoj fazi dokument je u procesu usvajanja u Vladi Crne Gore, nakon čega počinje implementaciona faza.

- Uporedo sa pripremom i usvajanjem plana neformalnih naselja, u toku je izrada Studije izvodljivosti za pilot projekat, koji će definisati i testirati rješenja na oko 4.000 neformalnih objekata. Prvi koraci podrazumijevaju izmjenu više zakonskih tekstova i definisanje povoljnog kreditnog aranžmana za regularizaciju objekata. Uporedo sa ovim aktivnostima vršiće se snimanje i evidencija objekata – rekao je Vujović.

Iako plan Ministarstva liči na faktičku legalizaciju objekata, Vujović kaže da to nije u pitanju.

- Plan predviđa proceduru u kojoj će neformalni objekti proći kroz postupak provjere seizmičke stabilnosti i sigurnosti objekata, i prepoznavanjem u prostorno urbanističkim planovima steći uslov da regulišu svoj status – dodao je on.

Vujović navodi da je proces legalizacije neformalnih naselja koji su sprovele neke zemlje značio donošenje ad-hok pravnih rješenja, u kojima svi objekti bivaju prepoznati, evidentirani i legalizovani.

- Cilj našeg projekta je da ne urušavamo princip planskog uređenja prostora, već upravo da planska dokumenta definišu kvalitet, formu i uopšte mogućnost egzistiranja nekog objekta u prostoru ili dodatne aktivnosti koje treba da se urade da bi objekat ispunio planske zahtjeve (ambijentalna arhitektura, energetska efikasnost, društvena infrastruktura...) – kazao je Vujović, dodajući da je upravo originalnost rješenja i njegova principijelnost razlog poziva nešem timu da prezentira ova rješenja na Ekonomskom savjetu Ujedinjenih nacija, kako bi mogla biti i primjer drugim zemljama.

Na pitanje ko će dobiti mogućnost da reguliše nelegalno sagrađen objekat, Vujović je odgovorio da će to moći samo oni koji su sagrađeni do stupanja na snagu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, uz uslov da planska dokumenta takav objekat prepoznaju.

- Planom se predviđaju izmjene različitih zakona koji će definisati plaćanje takse za regularizaciju neformalno izgrađenog objekta, koji je izgrađen bez građevinske dozvole, odnosno objekta na kojemu je prilikom izvođenja radova odstupljeno od izdate građevinske dozvole. Mi predlažemo da se uvedu posebne eko-takse – saopštio je Vujović, dodajući da će izmjenom zakona biti definisana i procedura izdavanja građevinske i upotrebne dozvole.

Loši uslovi za život

Neformalna naselja, prema riječima Vujovića, uglavnom karakterišu objekti sagrađeni bez provjere standarda kvaliteta i sigurnosti izgradnje i seizmičkog rizika, što je posebno naglašeno u cijelom priobalnom pojasu Crne Gore, kao i njegovom zaleđu.

On je dodao da su tipičan i najvidljiviji problem neformalnih naselja i plansko-urbanistička neorganizacija prostora.
- Kako ova naselja nijesu imala organizovan raspored i izgled izgrađenih objekata rezultat je očigledan, ovakva naselja nemaju adekvatne infrastrukturne objekte, kvalitetne uslove za život, kao i neophodne javne ustanove. Značajna posljedica svakako je i narušavanje cijelog sistema planskog uređenja određene lokalne samouprave, kao i kreiranja lošeg imidža – rekao je Vujović.

Nije cilj samo udaranje po džepu

Realizacija plana, prema riječima Marka Vujovića, ne predviđa samo novčano opterećenje građana koji su neformalno gradili, već i pružanje adekvatnih usluga za utvrđeno opterećenje u vidu komunalnog opremanja prostora, izgradnje objekata od društvenog značaja, poboljšanje kvaliteta života i konačno ambijentalnog uređenja prostora u tim naseljima.

- Cilj je da od naselja sa kojima se ne možemo pohvaliti dođemo do naselja visokog kvaliteta – dodao je Vujović.
Ministarstvo, prema njegovim riječima, ima cilj da se omogući povoljan način otplate obaveza, ali i da naglasi da sve do momenta regulacije neformalne graditelje očekuje porez, koji je u značajnoj mjeri veći od obaveze koju imaju po osnovu regularizacije.

- Dakle, postavlja se mogućnost povoljnog regulisanja obaveza ili plaćanja skupog poreza i i dalje obaveze regularizacije. Prvi korak nam je bio da spriječimo dalju ekspanziju i to smo učinili donošenjem Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata 2008. godine, zaustavljanjem ovog procesa stvorili su se preduslovi za rješavanje problema koji su nastali u prethodnih 30 godina – rekao je Vujović.