U prolećnoj setvi u Srbiji biće zasejano uobičajenih 1,6 miliona hektara. Prošlogodišnja razmena agrara sa svetom vredela je oko 4,3 milijarde dolara i ostvaren je suficit od 1,3 milijarde dolara, istaknuto je na sednici Odbora Udruženja za poljoprivredu, prehrambenu industriju, šumarstvo i vodoprivredu PKS. Sekretar Udruženja za poljoprivredu, prehrambenu industriju, šumarstvo i vodoprivredu, rekao je na sednici Odbora da su planirane setvene površine uobičajene u proteklih desetak godina. Možemo da očekujemo da će biti dovoljno proizvedeno ratarskih kultura i industrijskog bilja za domaće potrebe, ali i za tržišne viškove. Od ukupnih zasejanih površina pod kukuruzom će biti oko 1,05 milion, a suncokretom i sojom 200.000 hektara. Šećernom repom, kako je planirano biće zasejano između 55 i 60.000 hektara, a predviđena površina za setvu jarih žita je oko 165.00 hektara.
U prolećnoj setvi u Srbiji biće zasejano uobičajenih 1,6 miliona hektara. Prošlogodišnja razmena agrara sa svetom vredela je oko 4,3 milijarde dolara i ostvaren je suficit od 1,3 milijarde dolara, istaknuto je na sednici Odbora Udruženja za poljoprivredu, prehrambenu industriju, šumarstvo i vodoprivredu PKS.
Nenad Budimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu, prehrambenu industriju, šumarstvo i vodoprivredu, rekao je na sednici Odbora da su planirane setvene površine uobičajene u proteklih desetak godina.
„Možemo da očekujemo da će biti dovoljno proizvedeno ratarskih kultura i industrijskog bilja za domaće potrebe, ali i za tržišne viškove“, naglasio je Budimović. Od ukupnih zasejanih površina pod kukuruzom će biti oko 1,05 milion, a suncokretom i sojom 200.000 hektara. Šećernom repom, kako je planirano biće zasejano između 55 i 60.000 hektara, a predviđena površina za setvu jarih žita je oko 165.00 hektara.
Kako je objasnio Budimović, prolećna setva u Srbiji počela je sa neizvesnošću, obilnim padavinama i niskim temperaturama, koje su ometale obradu i odlagale početak intenzivnih radova na setvi jarih kultura, ali će prestanak padavina i otopljavanje koje se najavljuje omogućiti planirane radove.
Podseća da je u jesenjoj setvi 2015. u Srbiji, po statističkim podacima ukupno zasejano 737.127 hektara obradivih površina, što je za 0,8 odsto više nego 2014. Pod pšenicom u jesenjoj setvi 2015. ukupno je zasejano 580.292 hektara, za 0,7 odsto više nego prethodne godine.
Prošle godine u Srbiji je proizvedeno 1,3 miliona tona voća 13,4 odsto više nego 2014, a znatno bolje prinose ostvarile su jabuke sa 355.664 tona, breskve sa 96.502 tona, maline sa 66.176 tona i jagode sa 26.036 tona, dok su manjak u rodu imale višnje za 2,3 odsto kao i šljive kojih je za 14,2 odsto bilo manje.
Iz Srbije je prošle godine izvezeno ukupno 454.444 tona voća i ostvaren je prihod od oko 583 miliona dolara, što je za 5,6 odsto više u odnosu na 2014, a najveći izvoz je imala malina sa oko 280 miliona dolara i jabuka sa oko 102 miliona dolara.
Malina se tradicionalno najviše izvozila na tržište Zapadne Evrope, dok je jabuka najvećim delom izvezena na tržište Rusije.
Prošle godine u Srbiji je proizvedeno 1,7 miliona tona povrća za 23,1 odsto više u odnosu na 2014, a ukupan izvoz 126.352 tona povrća procenjuje se na oko 89,5 miliona dolara, što je neznatno manje u odnosu na 2014. kada je izvezeno povrće ostvarilo dobit od oko 90 miliona dolara.
Uvoz povrća bio je manji za 12,4 odsto u odnosu na 2014 – uvezeno je 131.000 tona za oko 78 miliona dolara, a najveću vrednost u uvozu ostvario je svež paradajz sa oko 16 miliona dolara i to iz Albanije, Makedonije i Italije, zatim pasulj sa vrednošću uvoza od oko 11 miliona dolara i to iz Kirgistana, Poljske i Kine.
Kako je izneto na današnjem sastanku, ukupna robna razmena agrara Srbije sa svetom u 2015. Vredela je oko 4,3 milijardi dolara od čega je izvoz bio oko 2,8 milijardi, a uvoz 1,48 milijardi dolara. Ostvareni suficit agrar od oko 1,3 milijardi dolara za 2,8 odsto je viši nego 2014.
Na sednici u PKS razgovaralo se o aktuelnoj situaciji u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.