Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Besparica prorjeđuje brazde

Poljoprivrednici u Republici Srpskoj privode kraju pripreme za proljećnu sjetvu, a prema njihovim procjenama, ove godine će biti zasijano oko 35 odsto manje površina u odnosu na lanjsku sjetvu.

Kao glavne razloge za manje površina pod usjevima poljoprivrednici navode visoke cijene repromaterijala i mineralnih đubriva, kao i negativne posljedice primjene adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

Sa sjetvom, ako to vremenski uslovi dozvole, povrtari bi trebalo da počnu ove sedmice, dok ratari koji će zasijati kukuruz, pšenicu i druge kulture planiraju da izađu na njive za desetak dana.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković ističe da se, osim finansijske situacije, mnogi poljoprivrednici plaše da li će uspjeti plasirati svoje proizvode van granica BiH, zbog čega će skratiti brazde.

- Zbog toga činimo sve da nadležnima ukažemo na potrebe uvođenja zaštitnih mjera domaćih poljoprivrednih proizvoda - rekao je Marinković i dodao da bi tendencijom rasta cijena goriva i proljećna sjetva mogla biti skuplja za više od deset odsto nego prošle godine.

Zbog svih tih problema, naglasio je Marinković, ratari obećanu isplatu podsticaja čekaju kao "ozebli sunce".

Prema riječima predsjednika Udruženja povrtara RS Branka Mastala, priprema zemlje za proljećnu sjetvu počela je još prošle sedmice.

- Ove godine će biti mnogo manje zasijanog povrća, posebno kupusa i krompira, jer ni lanjski još nije prodat - rekao je Mastalo, dodavši da zbog slabe zarade iz prošle godine povrtari nemaju novca da kupe sjeme, ni da izmire stare dugove za repromaterijal i kredite.

Poljoprivrednik iz Lijevča polja Duško Banjac kaže da će umjesto dosadašnjih četiri-pet, ove godine zasijati najviše dva i po hektara krompira.

- Osim krompira, ove godine ću umjesto tri zasaditi samo dva hektara kupusa, jer ne vrijedi sijati, sve poskupljuje, a uništi nas i uvoz - istakao je Banjac.

Na području Semberije sjetva ratarskih kultura trebalo bi da počne u drugoj polovini marta, dok za povrtare, s obzirom na to da oni povrće uglavnom uzgajaju u plastenicima, nema odmora ni tokom zime. 

Poljoprivrednik iz Semberije Ljubo Maletić jedan je od rijetkih koji će ove godine pšenicu i kukuruz zasijati na istim površinama kao i lani.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da će do polovine marta biti poznato koliko će  ove godine u Srpskoj biti zasijano hektara poljoprivrednih kultura.

Prošla godina

Poljoprivrednici u Srpskoj lani su zasijali više od 152.000 hektara raznih poljoprivrednih kultura. Pod kukuruzom, kao najznačajnijom kulturom, našlo se oko 142.000 hektara, što je za 15 odsto više nego 2015, a niže cijene sjemena i goriva bile su motiv ratarima za povećanje sjetvenih površina.