Prolećna setva se bliži, a smanjenje subvencija i besparica poljoprivrednika uticali su na smanjenje cene repromaterijala. U odnosu na lanjsku setvu jeftiniji su seme, đubrivo, pesticidi i gorivo. U jednoj od kompanija koje se bave prodajom repromaterijala, novosadskoj "Hemoslaviji", kažu da su gotovo sve cene manje u odnosu na lanjske. Start 2016. nagoveštava da će u ovoj godini biti pada cene repromaterijala. Imamo permanentan pad cene đubriva, kako NPK tako i azotnih, zatim cene semena kukuruza koja je padala više puta u odnosu na početne cenovnike. Došlo je i do pada cena zaštite. Konkretno azotna đubriva su jeftinija za približno 5 dinara po kilogramu, setvena jedinica kukuruza košta manje u odnosu na lane za 200 do 300 dinara, a toliko je smanjenje i litre herbicida.
Prolećna setva se bliži, a smanjenje subvencija i besparica poljoprivrednika uticali su na smanjenje cene repromaterijala. U odnosu na lanjsku setvu jeftiniji su seme, đubrivo, pesticidi i gorivo.
U jednoj od kompanija koje se bave prodajom repromaterijala, novosadskoj "Hemoslaviji", kažu da su gotovo sve cene manje u odnosu na lanjske. To potvrđuje i finansijski direktor Smederevka Bokić.
"Start 2016. nagoveštava da će u ovoj godini biti pada cene repromaterijala. Imamo permanentan pad cene đubriva, kako NPK tako i azotnih, zatim cene semena kukuruza koja je padala više puta u odnosu na početne cenovnike. Došlo je i do pada cena zaštite", kaže Bokićeva.
Konkretno azotna đubriva su jeftinija za približno 5 dinara po kilogramu, setvena jedinica kukuruza košta manje u odnosu na lane za 200 do 300 dinara, a toliko je smanjenje i litre herbicida. Na sve ovo treba dodati i dizel koji je u odnosu na lane jeftiniji za 10-15 din/litru. Pojedini agrarni analitičari, međutim, govore da je setva skuplja, a među je i doskorašnji savetnik u Privrednoj komori Srbije Vojislav Stanković.
"Troškovi setve su prema aktuelnim cenama za oko 20 odsto veći u odnosu na prethodnu godinu i to pre svega zbog rasta cene hemije, mineralnog đubriva, herbicida, pesticida. Procene su da će za setvu hektara kukuruza biti potrebno 480 evra, suncokreta 430 evra po hektaru, soje oko 440 evra po hektaru i šećerne repe oko 470 evra po hektaru".
Direktorka Bokić ima i objašnjenje za ovakav pad cene svih inputa.
"Naši kupci ne mogu da realizuju svoju robu i ne mogu da dođu do obrtnih sredstava. Do platežno sposobnog kupca se teško dolazi. Osim nas, cene su niže i kod ostalih prodavaca repromaterijala. Osim VP cena, i rabatna politika je ta kojom proizvođači repromaterijala stimulišu nas, mi te rabate prenosimo u korist krajnjih kupaca", kaže Bokićeva i dodaje da se očekuje dalji pad cena repromaterijala i poziva poljoprivrednike da paze na trendove i da ne čekaju suviše jer bi nekih inputa moglo da nestane sa lagera.
Na slabiju zainteresovanost za kupovinu repromaterijala svakako je uticalo i smanjenje subvencija za biljnu proizvodnju, ali i relativno viskoka cena dizel goriva koju u odnosu na okruženje podižu izuzetno visoke akcize.