Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

BiH i EU: Sami kočimo razvoj poljoprivrede

Za ovaj sektor, osim strategije razvoja, od presudne važnosti su dostatna budžetska izdvajanja, kao i poticajne politike.

Kažu da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) ugovor koji jasno definiše obaveze svih strana u eurointegracijskom procesu, te da su sve zemlje koje su prošle pretpristupni put iskoristile SSP za uspostavljanje struktura, uvođenje zakona i pravilnika i za podršku ukupnom društveno-ekonomskom razvoju. Koliko je BiH spremna iskoristiti tu šansu za razvoj poljoprivrede, a uz pomoć EU i IPA fondova?

Ništa bez strategije

I iz Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH (DEI) podsjećaju da je SSP izuzetna prilika za izvoznu orijentaciju agrarnog sektora BiH, ali i šta je potrebno da bi se dospjelo na otvoreno tržište EU koje broji 500 miliona potrošača.

- Između ostalog, potrebno je ispuniti standarde sigurnosti hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, od njive do trpeze. Cilj je da je hrana koja se stavlja na tržište potpuno higijenski i zdravstveno ispravna. Ispunjavanjem nekih od ovih standarda, BiH je u posljednjih godinu i po uspjela proširiti izvoznu listu prehrambenih proizvoda, pa su na njoj, osim ribe, sada i krompir, termički obrađeno mlijeko i med. No, osim što je odlična prilika za plasman, tržište EU je i vrlo konkurentno. Da bi mogla koristiti IPA sredstva za jačanje i podršku poljoprivredi, BiH mora da pripremi strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja koja će važiti za cijelu zemlju. U aktuelnom budžetskom periodu 2014 - 2020. EU primjenjuje sektorski pristup, pa sve države korisnice sektorskim strategijama moraju pokazati viziju i planove razvoja sektora za koje žele koristiti pretpristupnu pomoć EU, kaže Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica DEI-ja.

Pojašnjava da su za razvoj poljoprivrednog sektora, koji u tradicionalno agrarnim državama poput naše može da generiše značajan privredni rast, osim strategije razvoja, od presudne važnosti i dostatna budžetska izdvajanja za poljoprivredu, kao i poticajne politike.

- Koliki značaj poljoprivredi daju članice EU, govori i podatak da je polovina budžeta EU namijenjena finansiranju zajedničke poljoprivredne politike, a skoro 50 posto prave stečevine EU odnosi se na poljoprivredu. U prethodnom budžetskom periodu EU, 2007 - 2013, BiH nije iskoristila pretpristupnu pomoć za uspostavu tzv. IPARD struktura - struktura za plaćanja u agraru. Iz tog razloga je svojevremeno otkazana provedba IPA projekta podrške sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja od pet miliona eura. Osim što služe da ojačaju kapacitete institucija nadležnih za poljoprivredu i strateško planiranje u ovoj oblasti, IPA sredstva namijenjena poljoprivredi su bitna i zbog toga što pripremaju države u procesu proširenja da nakon što postanu članice EU, koriste sredstva Fonda za ruralni razvoj. Ilustracije radi, vrijednost ovog fonda koji je dostupan samo članicama, u aktuelnom budžetu EU iznosi 100 milijardi eura, navela je Kavaz-Siručić.

Nismo drugačiji

Sanela Klarić, predsjednica Udruženja Green Council, smatra da je sa ciljem bolje spremnosti BiH za poljoprivredni razvoj potrebno ubrzati neophodne korake na institucionalnom i zakonodavnom nivou, ali i da smo dosad mogli koristiti ponuđene IPA projekte i eksperte EU: “Ne možemo reći da bismo odmah bili spremni, jer, nažalost, izgubili smo mnogo vremena, a ljudi su pali u neku vrstu depresije. Ali, kad bismo imali viziju i strategiju, pokazalo bi se od kakve koristi su fondovi EU. Rezultati ne bi bili vidljivi odmah, ali iz godine u godinu svakako. Najvažnije je obezbijediti snažnu političku volju kako bi se sve ono što su nam zadaci još od 2001. odmah počelo realizirati. U BiH postoji potencijal, ali nam je potrebna politička volja, adekvatni odgovori na sve zahtjeve EU i da konačno što prije krenemo s tim. Niti jedna zemlja koja je sad u EU nije odmah postigla sve, ali kad se krene, onda je to lančana reakcija. Iz godine u godinu rezultati su veći i vidljiviji. IPA projekti su dizajnirani tako da, ako država želi jedan, drugi ga prate i tako se grade potencijali. BiH se treba samo otvoriti i raditi kako su svi drugi to i dosad radili, jer mi nismo ništa drugačiji, kaže Klarić.

Dodaje da je Green Council i dosad, od 2011, imao projekte na kojima je mnogo i uspješno radio sa predstavnicima iz ruralnog i sektora poljoprivrede, kako kroz edukacije, tako i informativne kampanje i projekt zagovaranja.

- Uspjeli smo da se na nivou BiH osnuje Unija za poljoprivredni razvoj koja koristi naša istraživanja kao argumente za bolja zagovaranja suštinskih promjena u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja, a koja vode ka evropskom putu, kaže Klarić.

A šta kažu oni s terena koji žive od poljoprivrede?

Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajevo, ukazuje na iskustva u susjednoj Hrvatskoj, za koju kaže da je mnogo uređenija od BiH i da je bila znatno spremnija od nas, ali da je ipak imala problema kod prihvata IPA fondova za ruralni razvoj.

- U BiH se mogu očekivati znatno veći problemi. Još nije formirana ni jedinstvena jedinica koja bi se na nivou države bavila prihvatom tih fondova. Mislim da baš i nismo spremni iskoristiti tu šansu. Rijetko je dosad ukazivano na one koji opstruiraju posao koji je BiH i dosad trebala uraditi u ovoj oblasti. Državna struktura ne može odgovoriti tim izazovima, a nemamo ni sposobnih poljoprivrednih gazdinstava koja se mogu uključiti u takav sistem, jer najveći dio njih nema mogućnost za vlastitu participaciju. Nemamo ni državne fondove koji bi pomogli poljoprivrednicima koji bi aplicirali na IPA projekte. Očekivani efekti u našoj poljoprivredi su na jako dugom štapu, smatra Jeleč.

Prvi čovjek Unije za ruralni razvoj BiH Slavko Inić upozorava da vrijeme odmiče, a fondovi prolaze: “Prilagođavanje će biti teško, ali korištenje tih fondova vodi ka izlasku na tržište EU i to bi nas stavilo u dobar položaj. S IPA fondovima ide razvijanje gazdinstava, bolji kvalitet, bolja kontrola, usklađivanje akata. Mislim da se u ovom trenutku IPA fondovi ne koriste zbog političkog mimoilaženja u mnogim pitanjima”.

Neefikasna država

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a Vladimir Usorac nije optimističan: “Poljoprivredni sektor, onakav kakav je sad u BiH, nema nikakvih šansi i mislim da je besmisleno pričati o bilo kakvim sredstvima, pa i IPA. Pitam šta država koja nema plavi dizel ima da traži u EU? Nemamo nikakve šanse, a kad ih dobijemo - uništimo ih. Uništili smo šanse za izvoz mesa u Tursku i izvoz voća i povrća u Rusiju, a sve jer smo švercovali, a nikad niko nije odgovarao za to. Država je kriva i nespremna ko god da nam je na vlasti. Sistem nam je krivo postavljen i zato nemamo nikakve šanse. BiH je dobila najmanje 30 milijardi eura pomoći od svijeta i tih para nema nigdje niti se vidi ikakav razvoj, sve je upalo u bunar i nikad niko nije odgovarao”.

Usorac se pita zašto BiH nije iskoristila ono što joj je dosad nudila EU, pa odmah i odgovara: “Zato jer naša administracija nije spremna, preglomazna je, neefikasna i sama sebe guši. Ovaj sistem se mora iz korijena mijenjati, država mora postati funkcionalna”.

Navodi problem masovnih napuštanja sela jer, kako kaže, seljaci nemaju uslova za rad koje im treba napraviti država.

Dobroslav Bukmir, potpredsjednik Seljačkog saveza FBiH, napominje da godinama ne ispunjavamo uslove za povlačenje IPA sredstava: “Nadležni nisu uradili svoj posao. Mi, poljoprivrednici, bilo veliki proizvođači ili mala obiteljska gazdinstva, lako bismo se prilagodili. Poljoprivrednici kad vide da imaju interes, lako će raditi svoj posao”.