Brige za bostan, nema, tako tvrdi bračni par Bavaništanaca, Jovanka i Zoran Mandilović, koji svoje zasade ima u Banatskom Brestovcu, poznatom po povrtarskoj proizvodnji. Ove sezone odlučili su se za hibridnu sortu, tamnozeleni, kandemir, uz tradicionalno dobar, šareni Talisman i najpopularniju dinju ananas.
„Bostan je slabije rodio zbog velike i dugotrajne suše, bar za 30 posto. Ne kažem, treba mu sunca, ali ovako visoke temperature ne. Zato je priroda odradila svoje, pa je rod proredila, ali su lubenice i dinje krupnije i slađe, pa smo na istom”, napominje za „Politiku” Jovanka, glavna za odnose sa javnošću, i to je sve što lepog može da kaže o proizvodnji povrća, koje zovemo voće.
Sledi podugačka lista nevolja koja prati ovu granu povrtarstva i čini je, iz godine u godinu skupljom. Klima se pomera ka tropskoj, pa su neizbežan sistem „kap po kap” koji se pušta svaka tri do četiri dana, ali i vrane koje ga buše. Zato su Mandilovići već do sada morali da zamene 600 od 2.000 metara kapaljki, ali i spojnice, što nije samo finansijska šteta već veliki posao. Ne pomažu ni strašila, stare metode zaplašivanja promućurnih ptica koje se na njima uglavnom odmaraju između dve „akcije”.
„Kopanje bunara je takođe trošak od nekoliko stotina evra, ali je to neophodno i nadamo se da će izdržati ovu omorinu, da neće presušiti. Voda koju redovno kontrolišemo je dobra, dolazi sa velike dubine i prolazi kroz pesak koji je filtrira. Preventivno smo morali i da prskamo zasad protiv plamenjače, a urea je poskupela trostruko. Tu je i trošak za seme i foliju, pumpe rade na benzin, traktorom treba stići na drugu stranu atara, a cena lubenice i dinje je prošlogodišnja”, vajka se Gordana. Mušterije nemaju primedbi na cenu od 35 dinara za kilogram lubenice, koja od prošle godine nije menjana, ali i za to postoji objašnjenje. Mnogo povrtara se odlučilo da pređe na bostan i to važi čak i za ratare, pa je ponuda velika, a to cenu obara. Ipak, nadaju se ovde, da neće pasti ispod 30 dinara za kilogram.
– Lubenica je zrela kada „brkovi” na vreži počnu da venu. Drugo, ima ih „ženskih” i „muških”, a prepoznaćete ih, jer one prve imaju veći krug, ili prsten s donje strane i te su po pravilu bolje. Tek onda kreće lupkanje celim dlanom. Lubenica mora da vibrira i što najveći broj ljudi zna, da „odzvanja”, kao da je šuplja. Kad vidite da su tamnije, to samo znači da su više bile u zaklonu od sunca, a ne da su zrelije. Na tržištu, inače, ima svega, i lubenica u martu i onih novotarija iz ukrštanja, kao što su besemene. Mi se držimo proverenih sorti i onih sa koje dospevaju kasnije, tako da ćemo računicu tražiti u sezoni, koju smo maksimalno produžili – objašnjavaju Mandilovići, pa će tako sočnog bostana, sa tankom korom, u južnom Banatu biti i do sredine septembra u sezoni koja se ipak može nazvati prosečnom.