Poljoprivreda - Srbija

"Crvenim zlatom" do bogatstva

Proizvođači maline u đurđevačkom ataru i ove godine će najveći deo roda izvesti, i to po dvostruko većim cenama od onih koje nude domaći otkupljivači.

Vlasnik zasada malina Vladimir Kuhar uspešno je uzgajio poljske sorte malina "polka" i "polana" i prilagodio ih vojvođanskom tlu.

Agrotehnika podrazumeva zalivanje kap po kap i vodotopiva đubriva, mreže protiv jakog sunca, protivgradne mreže i bacanje stajnjaka.

"Postižemo izvanredne rezultate. Sve to doprinosi da se u potpunosti koristi biološki potencijal sorti, koji donosi i do 15 tona roda po hektaru", kaže Kuhar za RTV.

Najveći deo roda on izvozi u Hrvatsku, Crnu Goru i Mađarsku, zato što su cene dvostruko veće nego u Srbiji, a tako je, kako kaže, i plasman sigurniji, veći i bolji.

Cene se kreću od 3,3 do četiri evra po kilogramu.

Porodica Kuhar najveći deo roda maline obere do kraja avgusta, a ostatak do prvih mrazeva. Obrane maline pakuju se i skladište u mini hladnjači porodice Kuhar i potom transportuju do direktnih kupaca, ali ne i u velike markete.

"Megamarketi izlažu robu tek tri dana nakon naše isporuke, a to je za osetljivo voće kao što je malina značajan gubitak na kvalitetu. Zato mi više volimo da robu direktno isporučimo kupcu", ističe Kuhar.

Za one koji bi želeli da proizvode maline u ravnici, Kuhar preporučuje i proizvođačima sa malim posedom, spremnim da mnogo rade, uče i ulažu.

Petrović: Tehnologija proizvodnje maline nije unapređena

Tehnologija proizvodnje maline nije unapređena u odnosu na period od pre deset godina, ocenio je danas stručnjak za agroekonomiju, prof. dr Svetislav Petrović, koji smatra daje veliki problem to što proizvođači kada oberu malinu u malinjak ne uđu sve do proleća.

"Način uzgajanja ovog voća nije poboljšan po pitanjima sortimenta, zaštite, agro i pomo-tehničkih mera koje se primenjuju u zasadima", naveo je on.

Petrović velikim problemom označio to što proizvođači malinjaku ne posvećuju kontinuiranu pažnju.

"Zasade nakon branja treba zaštiti sredstvima koja preporučuju agronomi, međutim, imamo masovnu pojavu da malinari to ne čine, što je greška, budući da malina zahteva besprekornu negu tokom čitave godine", zaključio je Petrović.

On je konstatovao da se površine pod malinom uvećavaju, ekstezivno se šire, što će, kako je primetio, doprineti da ukupan obim proizvodnje bude veći nego lane. Vremenske prilike se, međutim, nisu dobro odrazile na ukupnu proizvodnju "crvenog zlata" po pitanju prinosa i kvaliteta roda, ocenio je Petrović.

On je napomenuo da je na početku berbe kvalitet ovog voća bio loš, ali se od 26. juna znatno popravio, ali i izrazio bojazan da će sadašnje padavine ponovo uticati na kvalitet.

"Malina ne podnosi ekstremne klimatske vrednosti, dakle, ne odgovaraju joj visoke, ali ni niske temperature, a naročito joj ne odgovara mnogo vlage u periodu zrenja, što je ove godine u ariljskom kraju naročito prisutno", objasnio je stručnjak za agroekonomiju.

Berba maline, koja je jedan od najznačajnijih izvoznih proizvoda Srbije, je u završnoj fazi, osim u planinskim predelima gde će trajati još desetak dana.