Srbija ulaže velike napore kako bi se pridružila sprovođenju zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije. Srbija stvara prepoznatljivi poslovni ambijent, ugovara velike investicije, a radi i na edukaciji svih aktera poljoprivredne proizvodnje – od farmera, preko angažovanih u poljoprivredno-prerađivačkoj industriji, do državnih službenika. Tvining projekat “Jačanje kapaciteta Srbije u prihvatanju EU fondova namenjenih ruralnom razvoju u pretpristupnom periodu” EU je finansirala sa 4,5 miliona evra i njegov cilj je formiranje IPARD agencije i Upravljačkog tela u skladu sa zahtevima EU, priprema i primena plana obuke za ova dva tela, kao i pomoć Srbiji u procesu integracija u EU.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Goran Knežević izjavio je danas da Srbija ulaže velike napore kako bi se pridružila sprovođenju zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije.
Knežević je na svečanosti povodom završetka tvining projekta “Jačanje kapaciteta Srbije u prihvatanju EU fondova namenjenih ruralnom razvoju u pretpristupnom periodu” naveo da Srbija stvara prepoznatljivi poslovni ambijent, ugovara velike investicije, kao i da radi na edukaciji svih aktera poljoprivredne proizvodnje – od farmera, preko angažovanih u poljoprivredno-prerađivačkoj industriji, do državnih službenika.
Ovaj tvining projekat EU je finansirala sa 4,5 miliona evra i njegov cilj je formiranje IPARD agencije i Upravljačkog tela u skladu sa zahtevima EU, priprema i primena plana obuke za ova dva tela, kao i pomoć Srbiji u procesu integracija u EU, istakao je ministar.
Šef Delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer napomenuo je da poljoprivreda u Srbiji ima veliki značaj za ukupnu privredu zemlje, i naveo da ova privredna grana čini 25 posto ukupnog izvoza.
Dežer je saopštio da je poslednji popis u Srbiji pokazao da 55 posto srpskog stanovništva živi u seoskim krajevima, što znači da je poljoprivreda, na posredan ili neposredan način, prisutna u svakoj porodici u Srbiji.
EU je svesna značaja poljoprivrede za Srbiju i tokom ovih godina sistemski je podržavala srpski agrar, naveo je on i dodao da je EU pokušavala i da utiče na strukturne promene i modernizaciju srpske poljoprivrede.
Šef Delegacije EU je istakao da 52 posto ukupnog srpskog agrarnog izvoza ide na tržište Unije, pri čemu je u prošloj godini ta razmena iznosila 1,1 milijardu evra.
Kada je reč o proizvodnji hrane, i Srbija i zemlje EU imaju slične izazove, među kojima je i taj da građani traže bezbednost i kvalitet, za šta je potrebno poverenje u poljoprivredu, naveo je Dežer.
Prema njegovim rečima, poljoprivreda je nakon poslednjeg popisa u Srbiji dobila osnovu za dalji razvoj jer se sada zna čime se raspolaže, a to će omogućiti i lakšu agrarnu politiku. Za dalji razvoj agrara, kako je istakao, neophodno je da Srbija obezbedi i usklađivanje propisa sa EU, kao i dalja transparentnost kada je reč o podeli subvencija poljoprivrednicima.
Tvining projekat “Jačanje kapaciteta Srbije u prihvatanju EU fondova namenjenih ruralnom razvoju u pretpristupnom periodu” sprovođen je od avgusta 2010. do aprila 2013. godine.
U njegovoj realizaciji sarađivali su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Republike Srbije, Agencija za poljoprivredu i Ministarstvo za ruralni razvoj Mađarske, Agrarmarkt i Ministarstvo poljoprivrede Austrije, kao i Ministarstvo za hranu, poljoprivredu i šumarstvo Bavarske.
U radu današnjeg skupa, između ostalih, učestvovao je i ambasador Mađarske u Srbiji Oskar Nikovic.