Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Heljde sve više podno Sjemeća

Prošle godine sijana je na oko pola hektara zemljišta, a proljetos je zasijana na više od jednog hektara, podaci su Odjeljenja za lokalni razvoj, privredu i društvene djelatnosti u opštinskoj upravi.

Koristeći se iskustvom poznatijih uzgajivača heljde ovoj biljnoj kulturi okrenuo se i Radoje Kojić zvani Dule, koji je u Rogaticu došao egzodusom Srba iz Sarajeva 1996. Devastirano rodno selo Adroviće podno Sjemeća nije zaboravio. Vraća mu se tokom ljeta svake godine.

Boreći se s korovom i divljim svinjama, kojima su stanište obližnje šume Sjemeća, ponešto i posije u zemlju koja mu je ostala od djeda i oca. Nisu to velike površine, ali je dovoljno da se nešto korisno uradi i selo potpuno ne napusti.     

- Idemo za onim što je manje izazovno za divlje svinje i ostale štetočine u poljoprivredi. Tako smo prošle godine došli i do sjetve heljde, kao kulture koja se kod nas ranije nije sijala. Posijali smo manju količinu ali dovoljno da smo došli do sjemena kojim smo u ovogodišnjoj sjetvi zasijali 1,5 dunuma i nakon žetve ubrali smo nešto oko 500 kilograma. Možda je trebalo da bude i više, ali ovo je bilo izuzetno sušno ljeto tokom koga na Sjemeć i okolinu nije pala nijedna čestita kiša zbog čega smo i s ovim zadovoljni - priča Kojić koji je svoju heljdu uredio na stari dobri trijer.

Ni cijene heljde nisu niske.

- Sve je više interesovanja za nju, a prodaje se po četiri marke u zrnu, a samljevena od osam do 10 maraka po kilogramu - reče Kojić.

Mušterija ima, pa će dogodine, nada se, najvjerovatnije biti više površina pod heljdom.

Ovu kulturu sije i porodica Ećimović u Rogatici na svom imanju u selu Grivci. Milomir Ećimović kaže da je heljda dobrog kvaliteta, naglašavajući njenu ljekovitost.