Hercegovina pogodna za dvostruku žetvu krompira

Bez autora
Mar 28 2022

Domaćinstva istočne Hercegovine ne mogu živjeti isključivo od uzgoja krompira, ali svako od njih, zahvaljujući komparativnim prednostima dobre klime i geografskog okruženja ovoga podneblja, može da živi od uzgoja ove i drugih poljoprivrednih kultura istovremeno.

Ovakav zaključak donesen je na predavanju o gajenju krompira, koje je u Trebinju organizovao UNDP, u okviru projekta konkurentne i inovativne domaće ekonomije, gdje je rečeno da blizina turističkih destinacija i 270 sunčanih dana daju dvije žetve i dobru prodaju.

Za sve to, kako je istaknuto, treba da se prati takozvani lanac proizvodnje, koji podrazumijeva izbor kvalitetnog sadnog materijala, odgovarajuće sorte, primjenu svih agrotehničkih mjera, uključujući i doradu krompira, njegovo sortiranje, pakovanje, nastup na tržištu, kao i brendiranje.

"Krompir u Hercegovini može da bude i te kako isplativ upravo u ranoj proizvodnji kada se cijena kreće od 1,5 evra do 50 centi, kada pristižu količine iz drugih krajeva, a kada se prosečnoj cijeni od jedan evro doda i plastenička proizvodnja, nekoliko ari može da bude vrlo profitabilno, tim prije što je ovo pred kultura nekim drugim kulturama, poput paprike i paradajza, tako da imamo dvije žetve čak i na otvorenom prostoru zbog toplog vazduha", objasnio je profesor dr Zoran Broćić sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.

Specijalista za krompir dr Živko Bugarčić, iako radi kao konsultant nizozemske kuće "Agriko", kaže da je potrebno intenzivirati domaću proizvodnju radi što manjeg uvoza iz inostranstva, a to se može postići i proizvodnjom domaćeg sjemenskog krompira, kao i dvostrukom žetvom u toku jedne sezone.

Proizvođač krompira Novak Motika iz Rogatice kaže, iako ne pripada podneblju gdje klimatski uslovi omogućuju dva puta ubiranje plodova u jednoj sezoni, da je upravo na predavanju u Rogatici stekao veliko znanje o proizvodnji sjemenskog i merkantilnog krompira, ali da se stiče i dobro znanje o proizvodnji mladog krompira u Hercegovini.

"Proizvodnja krompira jeste vrlo skupa sa velikim ulaganjima u sjemenu i ostalom repromaterijalu, ali kada se ima tržište i može se prodati sve što je zasijano, na većim površinama su veće i zarade i jedino se tako isplati raditi", rekao je Motika, koji ima proizvodnju na oko 30 hektara, sa skladištima oko 700 tona.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik