Poljoprivreda - Hrvatska

Hrvatska uvozi 90 posto cvijeća

Cvjećarstvo je možda nekoć i bio isplativ posao od kojeg se moglo solidno živjeti. No danas cvjećarima ne cvatu ruže. S krizom i padom kupovne moći građana te otvaranjem trgovačkih lanaca sve je teže prodati cvijeće, kaže gospodarska komentatorica HRT-a Zvjezdana Heina.

Hrvatska nema veliku proizvodnju. Podaci govore o 140 hektara pod cvijećem i ukrasnim biljem i oko 1680 proizvođača cvijeća kod nas. Uglavnom je to obiteljski posao okrenut sezonskoj proizvodnji. To je balkonsko i cvijeće za gredice te trajnice. Dakle kreće se u proljeće s jaglacima i maćuhicama, pa onda ljetnice za vrt poput pelargonija, pa krizanteme i onda božićne zvijezde.

To je jedan proizvodni krug. Proizvođače uništavaju visoki troškovi. Poskupljuje nafta za grijanje staklenika i voda za navodnjavanje otvorenih površina, sjeme i prihrane biljaka a cijene cvijeća padaju ili ostaju iste. Puno je problema koji muče proizvođače cvijeća. Naša je poljoprivreda u kolapsu. Ljudi se iseljavaju. Poticaji se u poljoprivredi dijele po zasađenom hektaru, a cvjećari uglavnom imaju male površine jer vise cvijeća uzgajaju u staklenicima i plastenicima. Poticaji se dijele na nivou općina i županija. Uz cvijeće, bave se i povrtlarstvom. Novca je malo za modernizaciju proizvodnje i nova tehnološka rješenja.

Problem je i golem uvoz i konkurencija trgovačkih lanaca gdje su cijene jeftinije i kupci plaćaju karticama. Mi uvozimo čak 90 posto cvijeća, vrijednosti oko 40 milijuna dolara. Samo rezanog cvijeća smo lani uvezli za 10 milijuna dolara, a izvezli tek za 1,6 milijuna. Govoreći u tonama izvezli smo 259 tona rezanog cvijeća, a uvezli gotovo 7 puta više oko 1630 tona. Nažalost nemamo veliku tradiciju proizvodnje i okrupnjavanja pa uvozimo više cvijeća nego što proizvodimo.

Hrvatska ima golem potencijal za napredak, kaže Zvjezdana Heina. Ima kvalitetnu zemlju, umjerenu klimu, vrijedne radnike, ali previše je neobrađene zemlje. Nizozemska je površinom manja od Hrvatske, ima 4 puta više stanovnika, ima svjetsku burzu cvijeća i najveći cvjetni vrt na svijetu s nevjerojatnih 800 vrsta tulipana i 7 milijuna zasađenih cvjetova.

Na godinu proizvedu 600 milijuna lukovica, 4 milijarde biljaka rezanog cvijeća i lončanica te 5 milijardi ukrasnog bilja. To je duga tradicija, organizirana proizvodnja. Nizozemski konzultanti pomagali su našim cvjećarima u Ludbregu, a naši proizvođači iz Bjelovara organizirali su stručno putovanje u Nizozemsku kako bi prikupili vrijedna iskustva.

Na cvjetnoj burzi u Amsterdamu godišnje se vrte milijarde eura. Tu se trguje cvijećem sa svih strana svijeta, najviše iz Europe, Afrike i Južne Amerike. Hrvatska ima ipak jedan konkurentan cvjetni proizvod koji izvozimo u Nizozemsku i s kojim se trguje na burzi cvijeća u Amsterdamu. To su naši božuri, svibanjska ili Trojačka ruža kako ih još nazivaju. To je već postao autohtoni bilogorski cvijet. Imamo nekoliko proizvođača iz okolice Bjelovara, Đurđevca i Virja koji su se specijalizirali u ovoj konkurentnoj proizvodnji.

Naši božuri sazrijevaju prije nego u Nizozemskoj , oko 1. svibnja i onda postižu na tržištu dobru cijenu i do 5 eura po komadu. Nakon toga im cijena pada na jedan do dva eura. Samo jedna farma može proizvesti i 100 tisuća cvjetova božura na godinu, previše za hrvatsko tržište pa je izvoz nužan. Božure obožavaju Nizozemci i poklanjaju ga za majčin dan, to je i omiljen cvijet za dekoracije kod vjenčanja.

Koji su vodeći svjetski proizvođači i izvoznici cvijeća?

Nizozemska je lani bila apsolutni lider s 45,8 posto svjetskog izvoza. Slijedi Kolumbija, Ekvador, Kenija, Kina, Malezija, Belgija, Italija i Njemačka, Izrael. Najveći kupci cvijeća i najbolji potrošači su u Europi Njemci , Britanci, Francuzi i Talijani. Europski kupci najviše vole kupovati ruže i tulipane, a u teglicama orhideje, ruže i flamingov cvijet. U Hrvatskoj su najprodavanije ruže, margarete, ljiljani i gerberi.