Poljoprivreda - Hrvatska

Hrvatskoj poljoprivredi 1,3 milijarde eura manje iz europske agrarne blagajne

S ovakvim prijedlogom proračuna moramo računati i na smanjenje proizvodnje i na značajno povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda i hrane, tvrdi predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, nakon što je glavna direktorica Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije (DG AGRI) Elizabeth Werner, na skupštini krovne organizacije europskih poljoprivrednika Copa Cogeca, najavila rezanje EU blagajne za agrar.

Upitan i ruralni razvoj

Podsjetimo, u novom sedmogodišnjem razdoblju ZPP-a ukupan proračun iznosio bi oko 300 milijardi eura (prema aktualnom prijedlogu EU komisije), tek 15 posto ukupnog proračuna EU, dok je u sadašnjem do 2027. predviđeno 32,22 posto, bez EU NextGen programa. Hrvatskoj poljoprivredi od toga bi išlo 3,7 milijardi, naspram trenutačnih 4,99 milijardi eura. Konačna odluka još nije donesena, a poljoprivredna udruženja zemalja Višegradske skupine, među kojima i HPK, prošli su tjedan uputile oštro pismo EK. Predloženi Višegodišnji financijski okvir (VFO) za novi ZPP podrazumijeva, naime, nominalno smanjenje proračuna od 22 posto, a kada se uzme u obzir i inflacija, za više od 45 posto, upozorava.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, prošlog je tjedna na Međuparlamentarnom sastanku u Bruxellesu pozvala i na veći proračun od dosadašnjeg. Upitno je, tvrdi, i koliko povećanje izdvajanja za obranu može dati rezultate i podići našu obrambenu sigurnost kada smanjenjem novca za poljoprivredu urušavamo svoju prehrambenu sigurnost. “Umanjenje proračuna moglo bi dovesti do smanjenja izravnih plaćanja poljoprivrednicima, koja već sada mnogima čine osnovu opstanka. Svi sektori bit će u problemu, uključujući i ratarstvo, a sektori poput stočarstva, voćarstva, povrćarstva i ekološke proizvodnje, koji uvelike ovise o potporama, mogli bi se naći pod posebnim udarom”, kaže Petir te podsjeća kako se gotovo pola proračuna (49%) za hrvatsku poljoprivredu iz ZPP-a odnosi na omotnicu iz drugog stupa, odnosno za ruralni razvoj, koji se sada želi ukinuti.

“Ako se ruralni razvoj ukine, teško će biti moguće namaknuti novac iz drugih izvora za razvoj hrvatskog sela jer smo i do sada svjedočili činjenici da, iako su postojale mogućnosti da se razvoj sela podrži iz drugih fondova (kohezija, regionalni razvoj socijalni fond i sl.), u praksi se to nije provodilo”, naglasila je Petir.

Mladen Kušeković, vlasnik tvrtke Natura Beef, koji se bavi ekološkim uzgojem tovne junadi na području Like, kaže kako je država poljoprivrednicima već u prethodnom programskom razdoblju “ukrala” jedan cijeli godišnji ukupan iznos potpora iz razloga što dio koji se do punog iznosa ostvarenih prava trebao isplatiti iz državnog proračuna jednostavno nije isplaćen.

“Stočarstvo kao najosjetljiviji sektor, osim s administrativnim i financijskim problemima, susreće se i sa sve većim izazovima zbog raznih bolesti koje se zadnjih godina smjenjuju gotovo na mjesečnoj razini, te nerješivim problemom nedostatka radne snage. Unatoč brojnim konstruktivnim prijedlozima od strane sektora, država je ostala gluha. Problemi o kojima govorimo zadnjih 10 i više godina, od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kao osnovnim resursom, zakona o komasaciji (svjedočimo daljnjem usitnjavanju posjeda), sustava za navodnjavanje bez kojih nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje, definicije aktivnog poljoprivrednika… isti su ili čak i veći nego ikada”, poručuje taj stočar.

Više nacionalnog novca

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo kaže kako direktna usporedba omotnica dva programska razdoblja ZPP-a od 3,7 i 4,99 milijardi eura nije moguća jer ne obuhvaćaju iste intervencije. Primjerice, dio dosadašnjih intervencija u okviru ZPP-a više se ne bi financirao iz omotnice ZPP-a (LEADER, suradnja, informiranje, infrastruktura, tehnička pomoć….) nego iz ukupnog EU fonda za RH – Europskog fonda za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralni razvoj, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost 2028.-2034.

“Jedna od velikih promjena u prijedlogu Komisije uvođenje je degresivnog osnovnog plaćanja po površini i tzv. cappinga, odnosno najvišeg plaćanja koje jedno poljoprivredno gospodarstvo može dobiti. Što se tiče degresivnog plaćanja, gospodarstva koja dobivaju do 20 tisuća eura osnovnog plaćanja ne bi imala umanjenje. To za Hrvatsku znači da 99,3 posto gospodarstava koja sada obrađuju 77 posto ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta i koriste 88,4 posto omotnice za izravna plaćanja ne bi bila pogođena smanjenjem. Istovremeno sa smanjenjem osnovnog plaćanja po površini značajno će se povećati proizvodno vezana plaćanja, te su u tijeku izračuni kako će se odredbe odraziti na svako poljoprivredno gospodarstvo”, kaže Beljo.

Dodaje kako već samim prijedlogom državni proračun ima veće obveze: obvezno nacionalno sufinanciranje (za intervencije koje se sufinanciraju iz državnog proračuna) povećava se s 20 na 30 posto, a u njega su sada ubrojene i eko sheme. “Po prvim izračunima obvezno nacionalno sufinanciranje značajno se povećava, sa 72,3 milijuna eura godišnje u ovom programskom razdoblju, na 95 milijuna eura od 2028. do 2034., odnosno za 22,7 milijuna eura godišnje. Poljoprivreda koja nam osigurava prehrambenu sigurnost od strateškog je značenja za RH i na taj će se način ovaj sektor i tretirati u budućim odlukama”, zaključio je Beljo.