Uprkos svim problemima i nedostacima, izvoz agrara, poslednjih godina, premašuje dve milijarde evra. Prerađivači ističu da nailaze na probleme kada je u pitanju plasman robe na inostrana tržišta. Za jedanaest meseci prošle godine, izvoz agrara je ponovo premašio dve milijarde evra - u odnosu na isti period 2013. izvoz je povećan za devet odsto. Kao i prethodnih godina, i u 2014. najviše su izvezene žitarice, šećer i zamrznuto voće. U ukupnom izvozu, sirovine učestvuju s više od 70 odsto, i najčešće odlaze u prerađivačke kapacitete EU. Pretprošle godine, zamrznutog voća je izvezeno za 220 miliona evra, a prošle, vrednost izvoza bila je veća za 40 miliona evra. Kada je reč o izvozu povrća, izvezene su gotovo identične količine u istoj vrednosti – za oko 40 miliona evra. Dobro poznati prošlogodišnji loši uslovi nisu usporili izvoz jagodičastog voća iz Srbije. Očekivanja su bila dosta niska, međutim, izvoz je tekao normalno, kaže Predrag Oreščanin iz Hladnjače "Frikos Krupanj".
Uprkos svim problemima i nedostacima, izvoz agrara, poslednjih godina, premašuje dve milijarde evra. Prerađivači ističu da nailaze na probleme kada je u pitanju plasman robe na inostrana tržišta.
Za jedanaest meseci prošle godine, izvoz agrara je ponovo premašio dve milijarde evra - u odnosu na isti period 2013. izvoz je povećan za devet odsto. Kao i prethodnih godina, i u 2014. najviše su izvezene žitarice, šećer i zamrznuto voće. U ukupnom izvozu, sirovine učestvuju s više od 70 odsto, i najčešće odlaze u prerađivačke kapacitete EU.
Pretprošle godine, zamrznutog voća je izvezeno za 220 miliona evra, a prošle, vrednost izvoza bila je veća za 40 miliona evra. Kada je reč o izvozu povrća, izvezene su gotovo identične količine u istoj vrednosti – za oko 40 miliona evra.
"Dobro poznati prošlogodišnji loši uslovi nisu usporili izvoz jagodičastog voća iz Srbije. Očekivanja su bila dosta niska, međutim, izvoz je tekao normalno", kaže Predrag Oreščanin iz Hladnjače "Frikos Krupanj".
I dok proizvođači i prerađivači voća i povrća ostvaruju, za srpske prilike, dobre izvozne rezultate, klanična industrija je izvezla mesa i prerađevina u vrednosti od oko 53 miliona evra i, istovremeno, uvezla uglavnom manje vredne kategorije mesa za oko 16 miliona evra više.
Oni koji bi da izađu na inostrano tržište, kažu, ne nailaze na razumevanje nadležnih.
"Mi imamo određenih teškoća u plasmanu na inostrana tržišta zato što, i pored dva obraćanja, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinu nisu za sada našli vremena da nas posete i da nam omoguće da lakše dođemo do dozvola, odnosno do izvoza na strana tržišta", navodi Milosav Grbić iz "PKB Imesa" iz Padinske Skele.
Da bi u narednom periodu stranim kupcima ponudili veće količine poluproizvoda ili skuplje prerađevine, resorno ministarstvo je zajedno s bankama omogućilo poljoprivrednicima da za kupovinu mašina i opreme koriste povoljne kredite do pet miliona dinara, s kamatom od četiri do šest odsto i rokom otplate na tri godine, i godinu dana mirovanja.
"Pored ovih mera Ministarstvo ima određena sredstva namenjena za jačanje konkurentnosti u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno za uvođenje pojedinih standarda koji su nam veoma bitni, odnosno koji su uslovi da se pojavite ne samo na domaćem već i na međunarodnom tržištu", kaže državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Zoran Rajić.
Agroekonomista Miladin Ševarlić kaže da je neophodno udruživanje poljoprivrednih proizvođača kako bi obezbedili veću količinu poljoprivrednih proizvoda i da bi prešli na drugu fazu prerade.
"Kako bi obezbedili proizvode viših faza prerade, koji su tržišno vredniji pod jednom robnom markom i bili prepoznatljivi na domaćem i inostranom tržištu", rekao je Ševarlić.
Uprkos svim problemima i nedostacima, izvoz agrara, poslednjih godina, premašuje dve milijarde evra. Procenjuje se da će, kada se dobiju svi podaci, u 2014. godini iznositi oko dve milijarde i dvesta miliona evra.