Kako niske temperature utiču na prinos voća

Bez autora
Apr 20 2017

Zbog nagle promene vremena i pada temperature trpe usevi i voće. Velike razlike na termometru nisu opasne za poljoprivredu ali dugotrajni mraz u aprilu može da ošteti voće i desetkuje rod, upozoravaju stručnjaci. Treću godinu za redom mraz je uništio rod voća u Deževskoj dolini. Porodica Milanović isto toliko dugo nije ubrala nijednu jabuku. Ja na parceli imam 3.000 sadnica jabuka, 70 stabala oraha i sve je to uništeno i smrzlo, navodi Desemir Milanović, voćar iz Deževe. U višim predelima Zlatiborskog okruga palo je od 15 do 25 centimetara snega. Najviše su stradali malinjaci. Kad na na jednoj maloj grančici od 20 centimetara padne 10 do 15 centimetara snega šteta je 90 odsto. Rod sam osigurao ali nisu hteli da prihvate da osiguram voće i protiv snega, objašnjava Milojko Nedeljković iz Zaglavka.

Kako niske temperature utiču na prinos voćaZbog nagle promene vremena i pada temperature trpe usevi i voće. Velike razlike na termometru nisu opasne za poljoprivredu ali dugotrajni mraz u aprilu može da ošteti voće i desetkuje rod, upozoravaju stručnjaci.

Treću godinu za redom mraz je uništio rod voća u Deževskoj dolini. Porodica Milanović isto toliko dugo nije ubrala nijednu jabuku.

"Ja na parceli imam 3.000 sadnica jabuka, 70 stabala oraha i sve je to uništeno i smrzlo", navodi Desemir Milanović, voćar iz Deževe.

U višim predelima Zlatiborskog okruga palo je od 15 do 25 centimetara snega. Najviše su stradali malinjaci.

"Kad na na jednoj maloj grančici od 20 centimetara padne 10 do 15 centimetara snega šteta je 90 odsto. Rod sam osigurao ali nisu hteli da prihvate da osiguram voće i protiv snega", objašnjava Milojko Nedeljković iz Zaglavka.

Stručnjaci podsećaju da se mraz javlja sredinom aprila svake druge godine. Ove je, kažu, jači, a voće je u najosetljivoj fazi cvetanja.

"Naravno da će štetiti svim onim voćkama koje su precvetale - trešnje, višnje, šljive, kajsije, breskve, jabuke, kruške. Jagodastom voću manje, osim jagodi koja je definitivno nastradala. Ona je najveći teret odnosno najveću štetu sad pretrpela", objašnjava prof. Mihailo Nikolić sa Poljoprivredniog fakulteta u Beogradu.

Šteta na voću usporiće i rad u košnicama.

"Kada pčele izrađuju najkvalitetnije saće mi imamo temperaturu u minusu, rashlađeni vazduh, rashlađena zemlja, teško da će se oporaviti", navodi dr doc Dragan Ćirković sa državnog Univerziteta u Novom Pazaru.

Niske temperature neće štetiti pšenici koja je zasejana na vreme.

"Na mojm parcelama pšenica je čini mi se je u malom boljem stanju nego prošle godine, zasejana je u optimalnom roku, primenio sam sve agrotehničke mere", objašnjava Nebojša Đorđević, poljoprivrednik iz Davidovca kod Vranja.

Nada Lazović Đoković, savetodavac za ratarstvo i poljoprivredu iz Vranja navodi da zbog niskih temperatura može doći do smanjenja prinosa pšenice.

"Što se tiče pšenice koja je posejana u tim širokim optimalnim rokovima može doći do smanjenog prinosa odnosno da imamo nešto kraći klas, imaćemo možda nešto uže i kraće listove", navodi Lazović Đoković.

Ukoliko mraz potraje nekoliko dana, a temperatura bude niža od tri stepena ispod nule, štetu bi mogli da pretrpe neki usevi i voće koje nije procvetalo.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik