Poljoprivreda - Srbija

Kako premostiti jaz između malinara i vlasnika hladnjača?

Dani maline koji se proslavljaju na centralnom gradskom trgu u Arilju prilika su da proizvođači, hladnjačari i stručnjaci sumiraju rezultate.

Procene da će rod crvenog srpskog zlata podbaciti za najmanje 20 odsto po svemu sudeći neće umanjiti zaradu od izvoza, budući da je otkupna cena viša nego lane i iznosi oko 220 dinara za kilogram. Ipak, razloga za zabrinutost ima, ne samo zbog ćudi prirode, već i ljudi.

Svi su saglasni da ovde raste malina čiji je ukus i miris daleko ispred inostrane konkurencije. Nema saglasnosti međutim, koliko za nju treba da se plati. Proizvođači kažu da više ne mogu sami. Pomoć će tražiti od države.

"Da ne radimo više ovako kampanjski i stihijski već da to uokvirimo u neke normative, počev od angažovanja sezonske radne snage, do sadnog materijala, do adekvatnih uslova za proizvodnju preradu i plamsan znači svi da budu uključeni u tom lancu od proizvođača do izvoznika i države", kaže Božo Joković iz firme "Agroeko voće".

Osim profita, u malinarstvu je važno deliti i rizik, kažu stručnjaci i dodaju da nema napretka dok je jaza između proizvođača i hladnjačara.

"Kako vi sarađujete sa hladnjačarima? Ja iskren da budem ne sarađujem nikako. Mi smo podržali ovo danas kao asocijacija nismo kao udruženje", kaže Dragan Bogdanović iz firme "Vilamet spas" iz Arilja.

Ipak, zasadi rastu, ali ne i rod. Sadnice se često umesto iz proverenih institucija, uzimaju rasađivanjem iz matičnih zasada.

"Već dugo je prisutan nedostatak sadnog materijala, stihijsko i neplansko planiranje i sadnja malina u uslovima u kojima ne postoji apsolutno nikakvi uslovi za rentabilnu proizvodnju. Slična situacija je i u svetu tako da su pored Srbije pad u proizvodnji ove godine doživeli i glavni kuonkurenti, Poljska koja je ove godine imala podbačaj i 50 odsto zatim SAD, Engleska i sve druge zemlje", kaže Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo Čačak.

Na državnom nivou, u Privrednoj komori Srbije procenjuju da rod neće toliko podbaciti.

"Procena je oko 20 odsto manji rod od prošle godine ali to neće naravno ugroziti naš izvoz. Prošla godina je bila rekordna po proizvodnji negde 120 hiljada tona maline. Tako da neće naši privrednici naši izvoznici biti pogođeni na taj način", kaže Nenad Budimović iz PKS.

Ukoliko ne žele da ugroze izvoz, pre svega na rusko tržite malinari će ubuduće morati više da se pobrinu o higijeni berbe, na to ih opominju pošiljke koje su im vraćene jer je u njima nađen norovirus.