Na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, održano je Savetovanje na temu unapređenja proizvodnje kruške i dunje. Skup je bio jedinstvena prilika da se čuju noviteti u proizvodnji tih voćnih vrsta, ali i daju ocene proizvodne godine u voćarstvu. Prema rečima profesora dr Zorana Keserovića, u razvoju domaćeg voćarstva dosta se odmaklo, sve više se uvode nove sorte, podižu se savremeni zasadi, primenjuju nove tehnologije koje omogućavaju visoke prinose i dobar kvalitet plodova. Međutim, kako ističe ovaj stručnjak, pozitivan trend uglavnom se odnosi na proizvodnju jabuke,dok su dunja i kruška, nažalost zapostavljene voćne vrste u Srbiji. Mi smo nekad izvozili kruške. Proizvodili smo negde oko 85.000 tona da bi ta proizvodnja pala 2002. godine na 33.000 tone. Polako su se organizovali privatni proizvođači i već smo imali 2013. godine 68.000 t. Prosečna proizvodnja je negde 55.000 t. Srbija se nalazi na 11. mestu u Evropi, a po površini na 10. Kada je u pitanju proizvodnja dunje. Srbija je i po veličini i proizvodnji prva u Evropi, čak i ispred Španije, rekao je Keserović.
Na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, održano je Savetovanje na temu unapređenja proizvodnje kruške i dunje. Skup je bio jedinstvena prilika da se čuju noviteti u proizvodnji tih voćnih vrsta, ali i daju ocene proizvodne godine u voćarstvu.
Prema rečima profesora dr Zorana Keserovića, u razvoju domaćeg voćarstva dosta se odmaklo, sve više se uvode nove sorte, podižu se savremeni zasadi, primenjuju nove tehnologije koje omogućavaju visoke prinose i dobar kvalitet plodova. Međutim, kako ističe ovaj stručnjak, pozitivan trend uglavnom se odnosi na proizvodnju jabuke,dok su dunja i kruška, nažalost zapostavljene voćne vrste u Srbiji.
"Mi smo nekad izvozili kruške. Proizvodili smo negde oko 85.000 tona da bi ta proizvodnja pala 2002. godine na 33.000 tone. Polako su se organizovali privatni proizvođači i već smo imali 2013. godine 68.000 t. Prosečna proizvodnja je negde 55.000 t. Srbija se nalazi na 11. mestu u Evropi, a po površini na 10. Kada je u pitanju proizvodnja dunje. Srbija je i po veličini i proizvodnji prva u Evropi, čak i ispred Španije", rekao je Keserović.
Italija je poznata po zasadima kruške, pa su stručnjaci iz te zemlje, došli da podele svoje znanje sa našim voćarima.
"U području Ferara, najrasprostranjenija sorta kruške je ABATE FETEL, i stoga zauzima i najveći deo proizvodnje, dok se ostatak proizvodnje zasniva na još 4 sorte: Vilijam, Karmen, Crvena Viljamovka i Konferens. Što se tiče rastojanja među sadnicama, radi se gust zasad kruške, što je oko 50 cm od sadnice do sadnice", naveo je Mikele Đori, agronom iz Italije.
Da kažemo i to da je Departman za voćarstvo i vinogradarstvo, novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, pokrenuo niz projekata koji imaju za cilj da se povećaju površine pod višegodišnjim zasadima i uvedu nove tehnologije u proizvodnji različitih voćnih vrsta.