Pčelari u Tuzlanskom kantonu suočavaju se sa jednom od najtežih godina, kako po pitanju količine meda koju su prikupili, tako i po pitanju broja preživjelih pčela. Iako su nebrojeno puta apelovali na lokalne i kantonalne vlasti, pomoć ne dolazi ni s jedne strane. Kako je kazala Mubera Isabegović, predsjednica Udruženja pčelara Tuzla, ona ne pamti težu godinu otkako se bavi pčelarstvom. Prošla godina je po rodnosti bila prosječna, nije bilo pretjerano mnogo meda, ali ova je katastrofalna. Od prošlogodišnje količine mi imamo tek oko 20 posto. Međutim, smatram da to u ovom trenutku i nije najveći problem, s obzirom na to da pčelari imaju dovoljne količine meda i odranije, pa neće biti problema sa pokrivanjem tržišta, kazala nam je Isabegović.
Pčelari u Tuzlanskom kantonu suočavaju se sa jednom od najtežih godina, kako po pitanju količine meda koju su prikupili, tako i po pitanju broja preživjelih pčela. Iako su nebrojeno puta apelovali na lokalne i kantonalne vlasti, pomoć ne dolazi ni s jedne strane.
Loše vrijeme
Kako nam je kazala Mubera Isabegović, predsjednica Udruženja pčelara Tuzla, ona ne pamti težu godinu otkako se bavi pčelarstvom.
- Prošla godina je po rodnosti bila prosječna, nije bilo pretjerano mnogo meda, ali ova je katastrofalna. Od prošlogodišnje količine mi imamo tek oko 20 posto. Međutim, smatram da to u ovom trenutku i nije najveći problem, s obzirom na to da pčelari imaju dovoljne količine meda i odranije, pa neće biti problema sa pokrivanjem tržišta, kazala nam je Isabegović.
Ono što je problem koji bi dugoročno mogao dovesti kako do drastičnog pada proizvodnje meda, ali i ukupnog pada poljoprivrednog prinosa, jeste sve manji broj pčela u prirodi.
- Pčelarima sad nisu prioritet količine meda koje će imati, nego smo fokusirani na to kako spasiti pčele. Pčela je sve manje, a faktori koji tome doprinose su mnogobrojni. Ako krenemo od činjenice da je godina bila jako nepovoljna, tokom voćne paše bilo je niskih temperatura, pa pčele nisu mogle da oprašuju voće, a efekti toga će se tek vidjeti u vremenu koje dolazi, dodala je Isabegović.
Problem je nastao i nakon proljeća. Pčelari su uspjeli razviti pčelinje zajednice i očuvati solidan fond pčela. Međutim, kada je došlo vrijeme ispaše bagrema, kiše su isprale cvjetove.
- Neki od naših pčelara imali su nešto prinosa, ali je to u prosjeku 10 do 15 posto od normalnih okolnosti. Zbog visokih temperatura u junu je podbacila i paša lipe. Bilo je nešto maline, kupine i livade, ali nedovoljno za opstanak i održivost pčelinjeg fonda, kazao je ranije novoizabrani predsjednik Saveza pčelara TK-a Fadil Vrtagić.
Poticaji
Pčelari će u periodu koji slijedi od lokalnih, ali i kantonalnih vlasti, tražiti aktivnije poticanje proizvodnje meda, s fokusom na očuvanje pčelinjeg fonda. Kako nam je kazala Isabegović, TK je jedini u BiH koji nema apsolutno nikakve poticaje za proizvodnju meda.
- Pčelari su svjesni važnosti očuvanja pčela, ali mislimo da vlasti nisu, jer od pčela će zavisiti prinosi u cijeloj poljoprivredi, dodala je Isabegović.