Koliko će biti teška agrarna kasa?

Iduće nedelje u Vladi Srbije trebalo bi da se nađe predlog budžeta za narednu godinu. Još je neizvesno koliko će novca biti opredeljeno za poljoprivredu. Ono što se za sada zna, a što je i najavio resorni ministar jeste da će biti dve mlijarde dinara više za nabavku opreme i mehanizacije. Bolna tačka su direktna davanja, koja su ove godine za ratare tri puta manja u odnosu na prošlu godinu. Proizvođači očekuju više novca u agrarnoj kasi. I u Republici Srpskoj i u Hrvatskoj za razliku od Srbije postoji kontinuitet i predvidivost u davanju državnih podsticaja koji su opet značajno veći nego za naše paore. Ono što posebno ističu mladi poljoprivrednici u Hrvatskoj je i aktivna politika usmerena da mladi dođu do zemljišnog poseda i da ostanu na selu.

Koliko će biti teška agrarna kasa?Iduće nedelje u Vladi Srbije trebalo bi da se nađe predlog budžeta za narednu godinu. Još je neizvesno koliko će novca biti opredeljeno za poljoprivredu. Ono što se za sada zna, a što je i najavio resorni ministar jeste da će biti dve mlijarde dinara više za nabavku opreme i mehanizacije. Bolna tačka su direktna davanja, koja su ove godine za ratare tri puta manja u odnosu na prošlu godinu. Proizvođači očekuju više novca u agrarnoj kasi.

I u Republici Srpskoj i u Hrvatskoj za razliku od Srbije postoji kontinuitet i predvidivost u davanju državnih podsticaja koji su opet značajno veći nego za naše paore. Ono što posebno ističu mladi poljoprivrednici u Hrvatskoj je i aktivna politika usmerena da mladi dođu do zemljišnog poseda i da ostanu na selu.

Gostujući u emisiji Brazde, poljoprivrednici kažu da su nešto i znali o tome koliko zemlje u regionu kroz državne mere podstiču i štite soprtvenu proizvodnju i proizvođača , pa stoga za kretatore agrarne politike imauju konkretne predloge i kako jednostavno kopirati rešenja koja u komšiliku daju rezultate.

Ono što posebno impresionira je činjenica da Repiublika Srpska dobre proizvođače pšenice kao strateške sirovine subvencinora sa čak 250 evra po hektrau. Kada bi kod nas bilo tako onda sigurno ne bi imali pad od čak 50 procenata u zasejanim površina ove jeseni – što iznosi svega 300.000 hektra. Kako ističu naši gosti u emisiji Brazde, sa prinosima većim od osam tona domaći proizvođač ne može da ostvari profit po hektaru koliko kolege u okruženja dobijaju iz dražvne kase.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik