Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Krče krš da sade smilje

Sadnja ljekovitog bilja i proizvodnja eteričnih ulja je sve veća razvojna šansa posne Hercegovine, pa se, osim na terenima Trebinjskog i Popovog polja, gdje je uz rijeku Trebišnjicu velika mogućnost navodnjavanja, ljekobilje sve više uzgaja i u bezvodnim krajevima poput opštine Ljubinje, jer ove kulture po svojoj autohtonosti i pripadaju posnom i krševitom, bezvodnom tlu.

Osim Trebinja, gdje su najveći uzgajivači i prerađivači firme "Anđelić" i "Elmar", ljekobilje se sve ozbiljnije uzgaja i u drugim opštinama istočne Hercegovine, naročito u Ljubinju, gdje je, pored dvadesetak hektara na pojedinačnim parcelama, investitor iz Čitluka Dinko Dujmović uzeo u zakup u selu Bančići 215 hektara brežuljkastog zemljišta i kamenjara, koje ravna i pretvara za obradivu površinu na koju sadi smilje.

Smilje je, kažu nadležni u opštini Ljubinje, danas najperspektivnija biljka za uzgoj, iako joj, s povećanjem proizvodnje, i cijena sa nekadašnjih otkupnih pet do šest maraka, dvostruko opada.

Dujmović je u dogovoru s lokalnim stanovništvom sela Bančići, koje je inače specifično po svojoj nadaleko čuvenoj ljekovitosti upravo zbog raznovrsnog ljekobilja, već poravnao specijalnim mašinama i pretvorio u obradivu pjeskušu 25 hektara na kojima sadi smilje, a ostatak će raditi postepeno, po fazama.

"Nakon ravnanja i kultivisanja terena, smilje dolazi na rod na jesen, ali se tek iduće godine može planirati neka ozbiljnija berba, s obzirom na to da smo sada tek krenuli s prvim zasadima, kojih će svakako biti mnogo više, ali idemo postepeno", kaže Dujmović.

Prema njegovim riječima, ovdje se planiraju i pogoni za preradu, odnosno pravljenje destilerije, i to onda kada smilje baš bude na rodu, nekih 200 do 300 grama po jednoj jedinice, što bi za početak na trenutno posađenih oko 600.000 zasada trebalo da bude solidan rod, mada je, kako kaže, ukupan projekat oko tri miliona zasada.

Cjelokupnu zamisao Dujmović, koji je već uposlio dvadesetak radnika, planira zaokružiti u naredne tri godine, što će, kako je potvrđeno u Odsjeku za privredu opštine Ljubinje, dati veliki zamajac poljoprivrednoj proizvodnji ovoga kraja, tim prije što je sve manje isplativa tradicionalna sadnja duvana.

"Trenutno je samo dvadesetak hektara zasađeno ljekovitim biljem, i to uglavnom smiljem, ali se očekuje proširivanje i pretvaranje šikare u obradivu površinu i na prostoru prema opštini Stolac, tako da će sigurno sve više biti ljekovitog bilja, a sve manje duvana, kojeg zadnjih godina uništavaju bolesti s kojima se ne možemo izboriti, a nema ni organizovanog otkupa ove industrijske biljke", kaže Dragoljub Sorajić, načelnik ovog odjeljenja.

Duvan je, dodaje, sada kultura koja se sadi sporadično i na usitnjenim posjedima, dok ljekovito bilje u ovoj opštini u kojoj je privreda zamrla ima idealno i ekološki netaknuto tlo za sadnju.

Ljekovito bilje je, dodaje on, velika šansa i za razvoj pčelarstva, pa bi, s oko procijenjenih 5.000 košnica na prostoru opštine Ljubinje, taj broj mogao biti puno veći kada pčele dobiju veću i raznovrsniju ispašu, što je slučaj i s ostalim hercegovačkim krajevima.

Nada Marić, vlasnica firme za otkup i preradu ljekovitog bilja "Elmar", kaže da imaju oko 150 kooperanata koji, ne samo da beru samoniklo ljekovito bilje, nego ga u posljednje vrijeme i sami sade, i to uglavnom smilje, tako što im obezbijede rasad u stiropor kontejnerima, pa kooperanti dalje sami rasađuju i uzgajaju uz obilazak stručnjaka.

"Već smo imali branja sa ovih plantaža i možemo se pohvaliti istim uljem kao što je ono od samoniklog bilja s kojim smo donedavno radili, jer je u suštini sjeme uzeto od toga bilja, a ne upotrebljavaju se agresivni herbicidi", dodaje Marićeva.

U firmi "Anđelić" samostalno sade smilje i to na jednoj parceli imaju oko dva hektara i očekuje zaradu oko 200.000 KM, a pod ovom biljkom imaju još dvije zasađene parcele.