Zaredale su se loše godine i za pčelare. Lani su se smrznule pčelinje paše u kontinentalnom dijelu Hrvatske, najviše bagrema. U nekim dijelovima izostalo je 90 posto medenja. Ti gubici neće biti nadoknađeni iz državnog proračuna, no na raspolaganju su im netom otvoreni fondovi Europske unije koja preporučuje ujedinjavanje pčelara. Sa 160 košnica koje se nalaze na dvije lokacije Milan Jantolek tek je jedan od brojnih pčelara koji prošle godine nije izvrcao, kako sam kaže, gotovo ništa meda jer je bila iznimno loša. Dobro je sve krenulo početkom godine, međutim jaki mraz koji je došao krajem 4. mjeseca je uništio našu glavnu pašu, bagrem, nakon toga još ako je bilo malo lipe, malo kestena i oni koji sele ako su uhvatili dobru pašu, priča. Pčelari gubitak meda mogu nadoknaditi samo ako im priroda ove godine bude blagonaklona. Od države neće dobiti ništa.
Zaredale su se loše godine i za pčelare. Lani su se smrznule pčelinje paše u kontinentalnom dijelu Hrvatske, najviše bagrema. U nekim dijelovima izostalo je 90 posto medenja. Ti gubici neće biti nadoknađeni iz državnog proračuna, no na raspolaganju su im netom otvoreni fondovi Europske unije koja preporučuje ujedinjavanje pčelara.
Sa 160 košnica koje se nalaze na dvije lokacije Milan Jantolek tek je jedan od brojnih pčelara koji prošle godine nije izvrcao, kako sam kaže, gotovo ništa meda jer je bila iznimno loša.
Dobro je sve krenulo početkom godine, međutim jaki mraz koji je došao krajem 4. mjeseca je uništio našu glavnu pašu, bagrem, nakon toga još ako je bilo malo lipe, malo kestena i oni koji sele ako su uhvatili dobru pašu, priča.
Pčelari gubitak meda mogu nadoknaditi samo ako im priroda ove godine bude blagonaklona. Od države neće dobiti ništa.
Tu je određenoj problematici i ministarstvo poljoprivrede koje tretira da su elementarna nepogoda u pčelarstvu isključivo gubici pčela, a ne izostanak pčelinje paše te je pokrenuta upravo incijativa izmjene iste, pojašnjava predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Vladimir Bilek.
No pčelarima su na raspolaganju raspisani natječaji za mjere Ruralnog razvoja.
Inicijativa ima, a najveću su ovu dana pokrenule same pčele.
Pčelari bi svoje proizvode još kvalitetnije tržištu mogli predstaviti uz pomoć proizvođačkih organizacija koje Europska komisija sve više promovira. Sedam ih je priznatih u Hrvatskoj, ali ni jedna pčelarska. Oprezni su pčelari, a prvi bi je mogli osnovati Slavonci.
Na taj način proizvođači kroz zajedničku ponudu, okrupnjuju svoju proizvodnju, jači su na tržštu, interesantniji su sve više, koncentrirani u prerađivačkoj industriji, a kasnije i u trgovačkim lancima iako se u našoj zemlji pčelinji proizvodi još uvijek pretežno trže izravnom prodajom, znači tržište postoji. Može se postaviti minimum, a mi smo ih u pčelinjem sektoru odredili da bude 7 pčelara i da tih 7 članova upravlja s 1500 košnica, objašnjava Dalibor Janda iz Ministarstva poljoprivrede.
Oko 11 tisuća pčelara sljedeći vikend na 13. međunarodnom pčelarskom sajmu u Gudovcu moći će saznati sve novosti vezane za pčelarstvo i kako pokušati očuvati pčele koje su, često zaboravljamo, radilice bez kojih priroda ne može.