Nedimović: Država nema 100 miliona evra da uloži u PKB

Bez autora
Jan 10 2018

Konačna odluka o strategiji privatizacije i o tome da li će država zadržati kontrolu nad Poljoprivrednom korporacijom Beograd još nije doneta, izjavio je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović. Kako prenose agencije, ministar je rekao da ima više opcija, jedna od njih je da država zadrži učešće, što bi značilo da bi morala da investira u obnovu tog preduzeća. Ali država nema para za investicije. Bez njih nema PKB-a, jer tamo je potrebno da se uloži bar 100 miliona evra, istakao je Nedimović, precizirajući da bi u ovoj korporaciji morale da budu revitalizovane farma i prerada, a potreban je i novi sistem za navodnjavanje, za šta se, kako je rekao, traži partner. Pre nekoliko dana objavljene su spekulacije da je neimenovani kanadsko-američki investicioni fond koji se bavi stočarstvom zainteresovan da uđe u trku za PKB.

Nedimović: Država nema 100 miliona evra da uloži u PKBKonačna odluka o strategiji privatizacije i o tome da li će država zadržati kontrolu nad Poljoprivrednom korporacijom Beograd (PKB) još nije doneta, izjavio je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović. Kako prenose agencije, ministar je rekao da ima više opcija, jedna od njih je da država zadrži učešće, što bi značilo da bi morala da investira u obnovu tog preduzeća.

– Ali država nema para za investicije. Bez njih nema PKB-a, jer tamo je potrebno da se uloži bar 100 miliona evra – istakao je Nedimović, precizirajući da bi u ovoj korporaciji morale da budu revitalizovane farma i prerada, a potreban je i novi sistem za navodnjavanje, za šta se, kako je rekao, traži partner.

Pre nekoliko dana objavljene su spekulacije da je neimenovani kanadsko-američki investicioni fond koji se bavi stočarstvom zainteresovan da uđe u trku za PKB.

Navodno, sa predstavnicima vlade već se vode intenzivni razgovori o privatizaciji, a u petogodišnjem planu investitora je upravo ulaganje od tih nedostajućih 100 miliona evra. Nedimović, međutim, nije želeo da se izjašnjava o tome ko je još, osim dosadašnjih osam kompanija, zainteresovan za PKB, ali je rekao da je dobro „što postoje nova pisma o namerama”. Početkom 2017. godine interesovanje su između ostalih pokazali: Industrija mesa „Matijević”, „MK grupa”, kao i „Al Dahra” iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Kako je „Politika” nedavno objavila, Srbija se u memorandumu potpisanom sa MMF-om, posle osme revizije, izjasnila će do juna ove godine pronaći partnera za prodaju ove strateški važne kompanije.

U prilog tim namerama idu i kadrovske promene koje su se dogodile na čelu korporacije – Dragiša Petrović, koji je od 2013. bio generalni direktor, napustio je firmu uoči nove godine. Prebačen je na poziciju glavnog čoveka za stečajeve u Agenciji za licenciranje stečajnih upravnika, sa mogućnošću da se vrati u PKB. Za vršioca dužnosti izabran je dosadašnji finansijski direktor Momčilo Joković. Prema nezvaničnim informacijama, očekuje se da će država uskoro postaviti novi menadžment. Međutim, prema našim saznanjima, konkretni potezi vezani za privatizaciju mogu se očekivati tek po završetku beogradskih izbora.

Predstavnici sindikata i dalje tvrde da ne znaju šta i s kim država pregovara, ali da je tih 100 miliona evra, koliko se pominje, praktično iznos koji država duguje PKB-u na osnovu premija za mleko.

– Premije za mleko ukinute su pre četiri godine, uredbom koja se praktično odnosila samo na PKB. Ta odluka važila je za kompanije koje proizvode više od tri miliona litara mleka kvartalno. Svi ostali nastavili su da dobijaju podsticaje. U našem slučaju, to je dovelo do pada količine proizvedenog mleka na rekordno nizak nivo. Takođe, imamo 1.200 krava muzara manje nego što smo imali 2013. To vam govori kako je firma vođena i šta je dovelo do njenog urušavanja – kaže za naš list Milisav Đorđević, predsednik Samostalnog sindikata PKB-a.

Prema ranije potvrđenim informacijama iz Ministarstva privrede, o strategiji privatizacije odlučivaće se tek pošto bude završen finansijski izveštaj za prošlu godinu. Međutim, izveštaj nezavisnog revizora za 2016. godinu, objavljen na sajtu PKB-a, upućuje na nezavidan položaj grupacije koja zapošljava 1.900 ljudi i praktično dovodi u pitanje poslovanje PKB-a u budućnosti.

Zaključno sa 31.12.2016. iskazani neto gubitak korporacije bio je 1,2 milijarde dinara, dok su tekuće obaveze bile veće od tekućih sredstava u iznosu od 3,3 milijarde dinara. U prevodu, revizor upozorava na krizu likvidnosti firme. Finansijski stručnjaci objašnjavaju da to obično ukazuje da je firma pred bankrotom i da teško ispunjava svoje kratkoročne obaveze.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik