Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Negativan utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu

Posljednjih godina vode se razne rasprave o klimatskim promjenama, posebno o povećanju srednje temperature prizemnog sloja atmosfere.

Uzrok zatopljenja

Iako je teorija o uzroku zatopljenja, odnosno o stakleničkim plinovima, vrlo vjerovatna, konačni efekti povećanja temperature atmosfere na ostale klimatske elemente poput količine oborina, odnosno pojave suše, na određenom području nisu dovoljno poznati.

Kazao je to za „Dnevni avaz“ Suad Hećo, tehnički direktor Sektora za održavanje u KJKP "Park" Sarajevo, te dodao da se predviđa da će utjecaj budućih klimatskih promjena na šumarski i poljoprivredni sektor biti značajan, u najvećoj mjeri negativan.

- Suša je najvećim dijelom ekološki i ekonomski problem. Svaki rast temperature će vjerovatno imati izrazito štetni utjecaj, naročito zato što su prognozirane više temperature povezane sa smanjenom količinom padavina i višim stopama isparavanja - kazao je Hećo. Bosna i Hercegovina je svrstana u kategoriju zemalja koje su osjetljive na klimatske promjene, a o tome svjedoče poplave i suše.

- Klima BiH varira od umjereno kontinentalne u sjevernom dijelu Panonske nizije duž rijeke Save i u zoni podnožja, do alpske u planinskim regijama i mediteranske klime u priobalnom i nizijskom području regije Hercegovine na jugu i jugoistoku - pojasnio je Hećo.

U odnosu na klimu naše zemlje u razmatranju otpornosti biljaka prema suši potrebno je imati u vidu biološke karakteristike biljaka, korijenov sistem, anatomsku strukturu biljnih organa, ritam razvoja...

- Većina kultiviranih vrsta, kako u poljoprivredi tako i u šumarstvu, može podnijeti kratkotrajne suše bez većih štetnih posljedica. Ukoliko sušni period, visoke temperature, prejak intenzitet sunčevog osvjetljenja, nedostatak vode u tlu traje duži period, biljka "doživljava" stresne uvjete, što se odražava na opći porast biljke, loš porast lišća, opadanja cvjetnih zametaka i slično - navodi naš sagovornik.

Prevelika vlažnost

Osim suše, na biljke nepovoljno djeluje i prevelika vlažnost.  U uvjetima visoke vlažnosti zemljišta otežava se fiziološka aktivnost, aktivnost korijena, razvitak apsorpcionog dijela korijena, što može prouzrokovati uginuće biljke.

S obzirom na prognoze meteorologa u našoj zemlji, ako bi u narednom periodu došlo do pada temperatura te novih padavina, to bi se negativno odrazilo na voće.

Voće je posebno izloženo opasnosti od niskih temperatura u prijelaznim fenofazama odnosno iz zimskog mirovanja u vegetaciju ili iz vegetacije u zimsko mirovanje. Kasni proljetni mrazevi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2 Celzijeva stepena, dok cvjetovi stradaju na -2  do -3 stepena.

Preventivne mjere su pravilan izbor položaja, prirodno otpornije vrste i sorte prema mrazevima, izbor podloge... Direktne mjere zaštite od kasnih proljetnih mrazeva jesu dimljenje, orošavanje i temperaturna inverzija. Prema njegovim riječima, i uzgoj u zaštićenim prostorima može se promatrati i kao jedan od načina prilagođavanja tehnologije proizvodnje klimatskim promjenama.

- Za razliku od proizvodnje na otvorenom, u zaštićenim prostorima, kao što su staklenici, plastenici, primjenom savremenih tehnoloških postupaka, moguće je mijenjati i prilagođavati vegetacijske faktore, vodu, toplinu, svjetlost, zrak, hraniva, prema potrebama biljaka - kazao je Hećo.

Zaštićen prostor može se vrlo intenzivno koristiti preko cijele godine pravilnom smjenom vrsta, čime se osigurava visok prinos i ekonomičnost proizvodnje.

Preventivno djelovanje u sušnim periodima

- Podizanje svijesti o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na proizvodnju kako u poljoprivredi tako i u šumarstvu

- Dati prednost vrstama i kultivarima koje mogu rasti i razvijati se u određenim mikro i makro klimatskim uvjetima

- Voditi računa o izboru lokacije (položaj / ekspozicija) te suzbijati korove

- Adekvatan način korištenja organskih i mineralnih gnojiva, prije svega unošenje manjih količina mineralnih gnojiva u zemljište

- Izgradnja akumulacija i bazena za sakupljanje vode, kišnice i drugih oborina <195> Izgradnja mreža i sistema za navodnjavanje

Biljke na javnim površinama

Biljke koje je potrebno preferirati na javnim zelenim površinama, a koje održava KJKP „Park“ Sarajevo su: Ginkgo biloba, Robinia pseudoacacia, Euonymus europaeus, Morus alba, Tamarix sp., Fraxinus pennsylvanica, Salix alba, Rosa rugosa...