Novi hibridi ratarski san

Bez autora
May 08 2017

Sortna lista sjemena i sadnog materijala u BiH nije mijenjana već šest godina, zbog čega ovdašnji ratari i domaći agrar u velikoj mjeri zaostaju za regionom. U Evropskoj uniji svake godine proizvedu veliki broj sorti i hibrida sjemena poljoprivrednog bilja koji su mnogo prinosniji od sorti koje se koriste na našem tržištu. Međutim, za ovdašnje ratare oni su i dalje na dugom štapu. Poljoprivredni proizvođači u RS u odnosu na FBiH su u boljoj poziciji, jer je lani na nivou entiteta usvojena sortna lista EU. Ipak, da bi ovaj problem potpuno bio riješen neophodno je harmonizovati zakon, da bi poljoprivrednici u cijeloj BiH bili ravnopravni. To pitanje je pokrenuto i Predstavničkom domu Parlamenta BiH, kada je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH rečeno da uveliko rade na rješavanju ovog problema.

Novi hibridi ratarski sanSortna lista sjemena i sadnog materijala u BiH nije mijenjana već šest godina, zbog čega ovdašnji ratari i domaći agrar u velikoj mjeri zaostaju za regionom.

U Evropskoj uniji svake godine proizvedu veliki broj sorti i hibrida sjemena poljoprivrednog bilja koji su mnogo prinosniji od sorti koje se koriste na našem tržištu. Međutim, za ovdašnje ratare oni su i dalje na dugom štapu.

Poljoprivredni proizvođači u RS u odnosu na FBiH su u boljoj poziciji, jer je lani na nivou entiteta usvojena sortna lista EU. Ipak, da bi ovaj problem potpuno bio riješen neophodno je harmonizovati zakon, da bi poljoprivrednici u cijeloj BiH bili ravnopravni. To pitanje je pokrenuto i Predstavničkom domu Parlamenta BiH, kada je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH rečeno da uveliko rade na rješavanju ovog problema.

- Dostavili smo Savjetu ministara BiH informaciju o stanju u ovoj oblasti, čijim bi usvajanjem počele aktivnosti upisa sorti u sortnu listu BiH - kazali su u Ministarstvu.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da su za ovu godinu već okasnili za uređivanje sortne liste sjemena, bar kada su u pitanju ratarske kulture, kao što su kukuruz i soja.

- Bez nove sortne liste na naše tržište ne mogu da dospiju hibridi novije generacije. Naši stariji hibridi ne mogu da ispolje svoj puni potencijal, pa zato imamo i niže prinose - istakao je Marinković.

Dodao je da su ovim najviše pogođeni domaći ratari, jer ne uspijevaju dobiti hibride kao poljoprivrednici u okruženju.

- Uvoz sjemena je na nivou zajedničkih institucija, zbog čega je potrebno na nivou BiH usaglasiti regulative, da ratari ne bi ispaštali - dodao je Marinković.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik