Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić izjavio je danas da bi kvalitet hrane mogao da bude ključni adut Srbije ukoliko želi da bude konkurentna u svetskoj tržišnoj utakmici. Ljajić je na otvaranju okruglog stola „Kvalitet kao sredstvo za postizanje liderske pozicije na tržištu“ istakao da će našoj zemlji u trci sa multinacionalnim kompanijama samo kvalitet pomoći da nađe svoje mesto, jer u velikoj konkurenciji na svetskom tržištu Srbija teško da može da konkuriše masovnom proizvodnjom, jeftinim proizvodima i savremenom tehnologijom. On je ocenio da je organska proizvodnja šansa naše zemlje, uz podsećanje na to da od ukupno obrađenih površina od 8.000 hektara organska proizvodnja čini 0,15 odsto. Srbija je, kako je naveo, druga u svetu po proizvodnji šljiva, četvrta po proizvodnji guščije paštete, sedma po proizvodnji višanja, a deveta po proizvodnji sladoleda i dinja. Prema njegovim rečima, na listi deset najvećih izvoznih proizvoda iz Srbije dva su poljoprivredna, i to maline i kukuruz, koji je treći u ukupnom izvozu.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić izjavio je danas da bi kvalitet hrane mogao da bude ključni adut Srbije ukoliko želi da bude konkurentna u svetskoj tržišnoj utakmici.
Ljajić je na otvaranju okruglog stola „Kvalitet kao sredstvo za postizanje liderske pozicije na tržištu“ istakao da će našoj zemlji u trci sa multinacionalnim kompanijama samo kvalitet pomoći da nađe svoje mesto, jer u velikoj konkurenciji na svetskom tržištu Srbija teško da može da konkuriše masovnom proizvodnjom, jeftinim proizvodima i savremenom tehnologijom.
On je ocenio da je organska proizvodnja šansa naše zemlje, uz podsećanje na to da od ukupno obrađenih površina od 8.000 hektara organska proizvodnja čini 0,15 odsto.
Srbija je, kako je naveo, druga u svetu po proizvodnji šljiva, četvrta po proizvodnji guščije paštete, sedma po proizvodnji višanja, a deveta po proizvodnji sladoleda i dinja.
Prema njegovim rečima, na listi deset najvećih izvoznih proizvoda iz Srbije dva su poljoprivredna, i to maline i kukuruz, koji je treći u ukupnom izvozu.
Ljajić je ukazao na to da poljoprivreda donosi suficit u trgovini od približno 1,5 milijardi evra, pri čemu dve trećine izvoza ide u Italiju i Nemačku, što govori o tome da Srbija ima proizvod koji može da se plasira na tržište EU.
Naš najveći problem jeste nedostatak kapitala, zastarela tehnologija i nepotpuna iskorišćenost raspoloživih kapaciteta, s obzirom na to da domaće uljare rade sa 50 odsto kapaciteta, šećerane sa 20 odsto, klanice sa 30 odsto, a fabrike stočne hrane sa 34 odsto kapaciteta, objasnio je on.
Prema njegovim rečima, u Srbiji trenutno postoji 52 proizvoda zaštićenog porekla, pri čemu samo med, Bermet vino i leskovački ajvar imaju međunarodne sertifikate.
To ukazuje na to da je ubuduće neophodno mnogo više raditi na brendiranju i marketingu, objasnio je potpredsednik Vlade i dodao da su istovremeno neophodne i strane investicije kako bi se došlo do novog kapitala i novih tehnologija.
On je, takođe, rekao da su oscilacija rublje, povećana ponuda sa drugih tržišta i reeksport iz zemalja EU uticali na smanjenje izvoza hrane iz Srbije na rusko tržište, uz napomenu da se u narednom periodu očekuje povećana tražnja za svinjskim mesom.
Ljajić je potvrdio da se na ruskom tržištu pojavila potreba za svinjskim mesom, s obzirom na to da ruski dobavljači nisu bili zadovoljni mesom koje je bilo uvezeno iz Kine.
Prema njegovim rečima, domaće i ruske inspekcijske službe su uspostavile stalnu saradnju, kontrola proizvoda je pojačana i za sada nema podataka o tome da je bilo reeksporta sa srpskog na rusko tržište.
Okrugli sto „Kvalitet kao sredstvo za postizanje liderske pozicije na tržištu“ organizovala je agencija „Pristop“, kako bi se razmatrala uloga proizvođača i države u ostvarivanju zadovoljavajućeg nivoa kvaliteta.