Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Pčelarima u Srpskoj veći podsticaji, u fokusu borba protiv lažnog meda

Time je, dodaje, pčelarstvo prepoznato kao izuzetna grana poljoprivrede.

Lažni med

Istakao da je izuzetno važno da se otkriju oni koji na tržištu prodaju falsifikate meda i time ugrožavaju proizvođače.

Marković naglašava da je napravljen  veliki pomak i da se nada da će se ovaj podsticaj i ubuduće povećavati, kako bi se umanjio nesrazmjer sa drugim podsticajima u poljoprivredi.

-Sa Ministarstvom ćemo raditi projekte koji bi trebali da osnaže rad naših laboratorija, što bi nam pomoglo da se borimo potiv falsifikovanog meda i nelojalne konkurencije na tržištu- rekao je Marković u Istočnom Sarjevu, gdje je održana sjednica Skupštine ovog saveza.

Marković je istakao  da se ne smije dozvoli da kod domaćih pčelara ostane neplasiran med dok se uvozi med sumnjivog kvaliteta.

On je dodao da je  falsifikovani med  svjetski problem jer je zastupljen dva puta više nego prirodni.

-U Republici Srpskoj može se prozvesti med najboljeg svjetskog kvaliteta i  treba raditi na podizanju svijesti potrošača da koriste med domaćih proizvođača- ocijenio je Marković.

Otvaranje edukacionog pčelinjaka

Marković je najavio otvaranje edukacionog pčelinjaka u Doboju sa botaničkom baštom medonosnog bilja, gdje bi se edukovali mladi pčelari s obzirom na to da je prosječna starost sadašnjih pčelara oko 60 godina.

-Prinos meda prošle godine u Republici Srpskoj je bio loš, jer je bila suša i hladno proljeće.Tokom zime 2024/2025. godine izgubljeno je skoro 40 odsto pčelinje zajednice, koja se nije mogla nadomjestiti lani tako da je u 2025. bilo oko 10.000 košnica manje nego prethodne godine - otkrio je Marković.

Očekivanja

Marković je rekao da pčele ove zime bolje zimuju, da će gubici biti do 10 odsto, što je prihvatljivo, te izrazio nadu da će, ako bude bar prosječna pčelarska sezona, nadomjestiti gubitke iz 2024/2025.

Član Udruženja pčelara "Roj" iz Istočnog Sarajeva Darko Babić rekao je da lažni med pravi ogromne probleme pčelarima, uz sve one koje imaju u proizvodnji organskog i čistog meda.

On je konstatovao da postoji uvoz raznih falsifikata meda koji ne mogu dijagnostikovati sve laboratorije.

- Građani kupuju med prema svojim finansijskim mogućnostima- konstatovao je Babić i dodao da je cijena pravog meda povećana, tako da su građani prinuđeni da kupuju manju količinu u odnosu na prethodne godine.

Šta kažu pčelari

Član Udruženja pčelara "Glasinac" Sokolac Goran Nešković rekao je da na Romaniji prošla godina, što se tiče prinosa meda, nije bila za pohvalu, te da to sve zavisi od prirodnih uslova.

Nešković  je naveo da podsticaje resornog ministarstva imaju pčelari sa 30 i više košnica, a oni sa manje košnica imaju podsticaje Agrarnog fonda grada Istočno Sarajevo, te od lokalne zajednice i to u posljednje dvije godine.

-Što se tiče prodaje meda, pčelari uglavnom imaju stalne kupce i uglavnom  sve prodaju- rekao je Nešković i napomenuo da se na rafovima u tržnim centrima nalazi mnogo lažnog meda.

On je istakao da se u borbu protiv prodaje lažnog meda na tržištu moraju uključiti lokalne zajednice, inspekcije i nadležna ministarstva koja treba da donesu određene propise i zakone.

Na sjednici Skupštine Saveza razmatrani su finansijski i izvještaj o radu za prošlu godinu, kao i plan rada i finansijski plan za ovu godinu. Određena je članarina u Savezu za ovu godinu, a razmatrana su i druga pitanja značajna za unapređenja oblasti pčelarstva.

Savez čine 52 pčelarska udruženja iz Republike Srpske koja predstavljaju gotovo 90 odsto pčelara Srpske.