Pesticidi pod kontrolom

Bez autora
Apr 24 2014

Od stupanja na snagu Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (jun 2009. godine) predstavnici stranih razvojno-istraživačkih kompanija (Syngenta, Bayer, BASF, Dow AgroSciences, DuPont, Makhteshim), preko svog udruženja SECPA vršili su pritisak na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i institucije ovlašćene od strane nadležnog Ministarstva, kako dopisima, tako i preko sredstava javnog informisanja i iznosili određene tvrdnje u vezi sa registracijom i primenom sredstava za zaštitu bilja u našoj zemlji koje ne odražavaju pravo stanje u ovoj oblasti i ne odgovaraju istini. Kako se navodi u saopštenju resornog ministarstva, u zemljama Evropske Unije, na čiju se regulativu predstavnici udruženja SECPA pozivaju, kao i drugim razvijenim zemljama kao što su SAD, Japan, i dr., „kompletna dokumentacija“ se dostavlja samo kod prve registracije sredstva za zaštitu bilja proizvedenog od nove aktivne supstance. Posle isteka perioda zaštite patentnog prava za aktivnu supstancu svi ostali proizvođači koji žele da stave u promet sredstvo za zaštitu bilja na bazi te iste aktivne supstance (generički proizvod) ne dostavljaju „kompletnu dokumentaciju“ jer je ponavljanje ispitivanja sa stručne strane nepotrebno, a regulativama vezanim za dobrobit životinja i zabranjeno, obzirom da se sva ispitivanja vrše na životinjama, uključujući i kičmenjake.

Pesticidi pod kontrolomOd stupanja na snagu Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (jun 2009. godine) predstavnici stranih razvojno-istraživačkih kompanija (Syngenta, Bayer, BASF, Dow AgroSciences, DuPont, Makhteshim), preko svog udruženja SECPA vršili su pritisak na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i institucije ovlašćene od strane nadležnog Ministarstva, kako dopisima, tako i preko sredstava javnog informisanja i iznosili određene tvrdnje u vezi sa registracijom i primenom sredstava za zaštitu bilja u našoj zemlji koje ne odražavaju pravo stanje u ovoj oblasti i ne odgovaraju istini.
 
Kako se navodi u saopštenju resornog ministarstva, u zemljama Evropske Unije, na čiju se regulativu predstavnici udruženja SECPA pozivaju, kao i drugim razvijenim zemljama kao što su SAD, Japan, i dr., „kompletna dokumentacija“ se dostavlja samo kod prve registracije sredstva za zaštitu bilja proizvedenog od nove aktivne supstance. Posle isteka perioda zaštite patentnog prava za aktivnu supstancu svi ostali proizvođači koji žele da stave u promet sredstvo za zaštitu bilja na bazi te iste aktivne supstance (generički proizvod) ne dostavljaju „kompletnu dokumentaciju“ jer je ponavljanje ispitivanja sa stručne strane nepotrebno, a regulativama vezanim za dobrobit životinja i zabranjeno, obzirom da se sva ispitivanja vrše na životinjama, uključujući i kičmenjake.
 
U skladu sa tim, u postupku registracije u zemljama EU, radi se provera hemijske ekvivalentnosti aktivne supstance a, ukoliko hemijska ekvivalentnost nije potvrđena, radi se procena toksikološke ekvivalentnosti. U našoj zemlji se još uvek ne radi procena hemijske i toksikološke ekvivalentnosti na način kako je to propisano i kako se radi u zemljama EU jer nismo njena članica, nemamo ni pristup dokumentaciji prvih proizvođača aktivnih supstanci, ali i drugoj dokumentaciji, koja je, prema pravilima EU, dozvoljena samo zemljama članicama. Kada Srbija bude punopravna članica EU i postupak registracije u našoj zemlji biće u potpunosti usklađen sa pravilima EU.
 
U Republici Srbiji, za svaku aktivnu supstancu definisan je minimum čistoće kao i maksimumi relevantnih i posebno nečistoća od toksikološkog značaja, potpuno u skladu sa kriterijumima Evropske Unije i kriterijumima datim u FAO specifikacijama za određene aktivne supstance. Takođe, podnosioci zahteva za registraciju sredstava za zaštitu bilja u našoj zemlji u obavezi su da dostave rezultate ispitivanja pet tipičnih proizvođačkih šarži i potvrdu (certifikat) o čistoći aktivne supstance (i nečistoćama). Zahtevi vezani za čistoću aktivne supstance, ali i za prisustvo određenih nečistoća, dati su u Listi odobrenih supstanci („Sl. glasnik RS“, br. 113/2013), koja je u skladu sa zahtevima EU.
 
Lista aktivnih supstanci („Sl. glasnik RS“, br. 113/2013), koje su odobrene u Republici Srbiji i od kojih se mogu proizvoditi sredstva za zaštitu bilja, usklađena sa Listom odobrenih aktivnih supstanci na nivou EU.
 
U Srbiji toksikološke evaluacije obavljaju institucije koje ove poslove rade duži niz godina (Poljoprivredni fakultet, Beograd, Nacionalni centar za kontrolu trovanja VMA, Beograd, Farmaceutski fakultet, Beograd, Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Beograd, itd).
 
Inače, kontrola sredstava za zaštitu bilja u Srbiji regulisana je zakonima i podzakonskim aktima i obavljaju je institucije ovlašćene od strane Ministarstva. Bilo da se radi o aktivnoj supstanci ili sredstvu za zaštitu bilja, kontrola se radi kako u postupku registracije, tako i posle registracije, prilikom svakog uvoza i u svakoj fazi prometa (skladišta, poljoprivredne apoteke, itd.). Kada je reč o domaćim proizvođačima sredstava za zaštitu bilja pri uvozu aktivnih supstanci kontrolu obavlja fitosanitarna inspekcija, ali i sami proizvođači u svojim laboratorijama. Takođe, radi se i završna kontrola kvaliteta sredstva za zaštitu bilja dobijenog formulisanjem tih aktivnih supstanci. Fitosanitarna inspekcija, u svim fazama proizvodnje i prometa, ima pravo da obavi i dodatnu kontrolu, kako aktivnih supstanci tako i gotovih proizvoda domaćih proizvođača.
 
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije – Uprava za zaštitu bilja  radi na usaglašavanju nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom u Evropskoj uniji (EU) u oblasti sredstava za zaštitu bilja. Nakon konstituisanja nove vlade, pokrenuće se i procedura usvajanja Predloga Zakona o izmenama i dopunama Zakona o sredstvima za zaštitu bilja. Izmene i dopune ovog zakona se odnose i na postupak registracije i na održivu primenu pesticida koja je osnova za proizvodnju bezbedne hrane, obzirom na činjenicu da je od 2011. godine EU donela novi set propisa u ovoj oblasti.
 
U vezi sa tvrdnjama da se „radi o neproverenim pesticidima“ ističemo da se prema podacima Privredne Komore Srbije, u 2013. godini najviše uvozilo iz zemalja EU (Nemačka, Francuska, Španija, Belgija, Italija, Velika Britanija), oko 65% vrednosti, zatim iz Kine (19%), Švajcarske (7%) i Izraela (6%).
 
Podsećamo, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prof. dr Dragan Glamočić uvažio je ranije preporuku tvining partnera iz Ujedinjenog kraljevstva, Slovenije i Češke da članovi Stručnog saveta za sredstva za zaštitu bilja ne mogu da budu eksperti iz institucija koje ispituju fizičke i hemijske osobine i biološku efikasnost a da ujedno daju i toksikološke ocene (kako je ranije bio slučaj). Ministarstvo je tada formiralo novi Stručni savet za sredstva za zaštitu bilja.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik