Pilot projekat "Sačuvajmo stare vojvođanske sorte povrća"

Bez autora
Mar 27 2023

Statistički podaci pokazuju da je u svetu izgubljeno od 1900. godine oko 75 % sorti poljoprivrednih kultura.

Međutim, ni kod nas situacija nije bolja jer su domaće sorte povrća ugrožene i preti im trajno nestajanje iz razloga što je mali broj tradicionalnih porodičnih gazdinstava, u velikom broju slučajeva koristi se seme stranog porekla, te stare sorte nisu komercijalno nikome interesantne. Ovaj globalni trend pada nas svakako nije zaobišao, te smo svedoci da mnogim starim sortama preti trajni nestanak.

Po ugledu na brojne nacije razvijene društvene svesti koje su odavno razvile programe kojima se od trajnog nestajanja čuvaju najugoženije sorte i ekopopulacije biljnih vrsta, Poljoprivredna stručna služba “Sombor” u saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, Ministarstvom prosvete i Školskom upravom u Somboru i Zapadnobačkim okrugom 2007. godine pokrenula je Pilot projekat „Sačuvajmo stare Vojvođanske sorte povrća“. Akcija je pokrenuta 03.12.2007. godine i trajala je tri nedelje do 22.12.2007.

Cilj projekta je bio da se od trajnog gubitka sačuvaju stare domaće sorte povrća koje se tradicionalno uzgajaju na našem području. U akciji su učestvovale 22 osnovne škole sa 3163 učenika. U toku tri nedelje prikupljanja uzoraka prikupljeno je 5296 uzoraka povrća i drugih biljnih vrsta a ukupan broj učenika koji je aktivno učestvovao i doneo uzorke je 617. Uzorci su morali biti označeni sa podacima o imenu i prezimenu učenika, razredu, školi, nazivu sorte, adresi, datumu prikupljanja semena itd.

Po završetku akcije prikupljanja semena, nastavnici i škole, u znak zahvalnosti na aktivnom učešću u ovom značajnom projektu bili su nagrađeni vrednim nagradama (laptop, kompjuter, projektor itd). Nagrađeno je 6 škola, 28 učenika, 3 nastavnika i 1 najbolji razred.

Nakon prikupljanja uzoraka uzorci su svaki pojedinačno determinisani i razvrstani po biljnim vrstama, obeleženi sa slovima A ili B, dodeljen im je broj, formirana je baza podataka i izvršena je priprema uzoraka za setvu. Veliki broj uzoraka je prikupljen i podeljen po biljnim vrstama: pasulj (745), paprika (537), boranija (381), kukuruz kokičar i šećerac (371), crni luk (320), salata (312), bundeva (286), beli luk (251), tikvice (243), krastavci (216), paradajz (202), cveće (176), dinja (101), spanać (101), grašak (93), mak (79), mrkva (76), peršun (76), začinsko bilje (72), kupus (54) i ostalo (604).

U toku 2008. godine izvršeno je ocenjivanje bioloških svojstava biljaka, kao i ocenjivanje proizvodnih svojstava povrća i drugih biljnih vrsta dobijenih setvom semena iz prikupljenih uzoraka. Izvršen je kratak opis prikupljenih sorti i populacija tokom vegetacije, te je ocenjeno zdravstveno stanje i otpornost sorti i populacija na najznačajnije patogene.

U toku 2009. godine nakon detaljnih ocenjivanja i ispitivanja od kolekcije paprika izabrano je oko 400 interesantnih varijeteta koji su ušli u drugu godinu ispitivanja kao i 150 najinteresantnijih uzoraka paradajza, 40 interesantnih varijateta tikvi itd.

U toku 2010. godine izvršene su detaljnije ocene izabranih uzoraka po osnovu svojstava morfoloških osobina, prinosa, kvaliteta proizvoda, otpornosti na bolesti i štetočine, ispitivanje mogućnosti za gajenje u uslovima organske i integralne proizvodnje povrća.

U toku 2011. godine deo uzoraka ustupljen je naučno istraživačkim institucijama u Srbiji za dalja istraživanja i korišćenje uzoraka ove kolekcije u daljim istraživanjima (boranija, pasulj, paprika, paradajz, tikva, bundeva, mak) a za deo uzoraka zainteresovane su kako domaće, tako i strane institucije – Italija, Mađarska, Izrael (paradajz, tikve, začinsko bilje, cveće itd.). Takođe, završen je dokumentarni film o realizaciji ovog projekta i o učesnicima projekta.

Od 2011.godine pa do danas Poljoprivredna stručna služba „Sombor“ na svom oglednom polju gaji najinteresantnije stare autohtone sorte povrća. Tokom prošle godine na oglednom polju PSS „Sombor“ posejane su najinteresantnije biljne vrste: salata (60), paradajz (18), paprika (25), začinska paprika (19), dinje (6), lubenice (10), luk (4), mrkva (7), mirođija (8), bamija (4), kukuruz kokičar (50), tikve (13), bosiljak (60), kupus (10) itd. Tokom vegetacionog perioda u određenim fazama sve biljke su ocenjene prema DUS deskriptoru za određivanje uniformnosti i stabilnosti sorte. Nakon berbe ili žetve za svaku sortu određeni su i parametri plodnosti u zavisnosti od biljne vrste: merenje prinosa, vlage, suve materije, određivanje sadržaja šećera, određivanje veličine, mase itd. Podaci o kvalitativnim i kvanitativnim osobinama nalaze se u bazi podataka, te je svaka sorta dokumentovana sa velikim brojem fotografija. Stare sorte prema našem dugogodišnjem iskustvu, praćenju na oglednom polju i ocenjivanju parametara plodnosti i rezultatima ne zaostaju za hibridima. Ono što je veoma važno a to je da su stare sorte pokazale veliku otpornost na određene patogene, što im pruža veliku šansu u budućnosti s obzirom na veliki pritisak i porast broja štetočina i bolesti usled klimatskih promena, rasta proizvodnje itd. Pored praćenja vegetacije, ocenjivanja proizvodnih parametra, tokom proizvodnje ocenjeno je zdravstveno stanje i otpornost sorti i populacija na najznačajnije patogene i bolesti.

Svedoci smo prethodnih godina velikih klimatskih promena, visokih temperatura, izostanka padavina, pojave bolesti, povećane upotrebe pesticida te velikog uticaja na poljoprivrednu proizvodnju, te sa sigurnošću nakon opsežnih istraživanja na oglednom polju i laboratoriji možemo reći da na ovaj veliki izazov mogu odgovoriti stare sorte.

Takođe, razmenom semena pokušavamo da održimo veze i da se udružimo sa promoterima starih sorti kako bi poljoprivrednim proizvođačima približili važnost očuvanja i proizvodnje starih autohtonih sorti. Daljnji planovi u vezi sa očuvanjem se svakako razvijaju sve više iz godine u godinu, te imamo odlične planove za daljnje analize starih sorata, promociju, izradu kataloga i reklamnog materijala.

Cilj nam je da stare sorte sačuvamo od zaborava jer su se vekovima prilagođavale ljudima i okruženju, te imaju veliki kulturološki značaj jer se za njih vežu pesme, običaji, te da uključimo što veći broj poljoprivrednih proizvođača u cilju širenja proizvodnje sa autohtonim sortama. Danas sa trendom porasta organskih proizvođača, raste i šansa za stare sorte jer su one osnova ove proizvodnje.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik