Poljoprivreda - Hrvatska

Poljoprivreda: 2015. dobra za pšenicu, loša za soju i kukuruz

Bila je to još jedna problematična godina za poljoprivredu čije su turbulencije podgrijavale hirovita priroda, besparica, ljestvica koju je podigao EU, tako bi mogao glasiti rezime inventure poljoprivredne 2015. godine.

Jer, obilježile su je ekstremne vrućine zbog kojih su, zbog suše, proglašavane elementarne nepogode. Samo u Osječko-baranjskoj županiji suša je na urodu i trajnim nasadima 'ubrala' 325 milijuna kuna s tim da joj je u tom dijelu Slavonije prethodila još jedna šteta zbog poplava i tuče koja je odnijela 110 milijuna kuna.

Krajem svibnja napokon nam je Europska komisija odobrila Program ruralnog razvoja (PRR) RH 2014.-2020., težak 2,4 mlrd. eura. Jedan je to od najvažnijih programa povlačenja sredstava za poljoprivredu iz EU fondova, a čime treba postići konkurentniju poljoprivredu i ribarstvo, veći dohodak na selu, bolju zaposlenost i razvijenije ruralne prostore. Sve to dobro zvuči, no zapinje – kod natječaja, poput onog za Mjeru 4, Ulaganja u fizičku imovinu, gdje su na noge skočili mali, OPG-ovi, protiv velikih sustava jer da svega nekolicina potonjih dobiva više od polovine sredstava.

– Protivili smo se donošenju PRR-a na brzinu. Sada imamo već nekakve konkretne rezultate gdje imamo podijeljenu javnost, a i korisnike – grupa poljoprivrednika nezadovoljna rezultatima natječaja za spomenutu mjeru traži poništenje, dodatnu provjeru - kaže predsjednik HPK Matija Brlošić.

Godina na izmaku je i Međunarodna godina tla, kada je upozoreno da je tlo resurs od neprocjenjive važnosti, te kako njime gospodariti. A, na tom istom tlu 2014. zasijali smo 30 % manje pšenice, 120-130 tisuća ha, jer su ratari bili destimulirani njenom cijenom pa je 2015. bila prosječna za tu krušaricu - njena žetva bila je u znaku količina dostatnih našim potrebama koje su 500-550 tisuća tona, ne i velikog izvoza kao, npr., 2013. kada smo poželi milijun i izvezli 411.000 tona. Uoči jesenske sjetve najavljivano je da ćemo sijati nešto više pšenice nego lani - 138.000 ha, 3000 ha više nego 2014.

– Rane procjene govore o očekivanom prirodu od 5,9 t/ha, tj. ukupnoj proizvodnji od 814.000 t. Ostvare li se rane procjene, bit će zabilježeno povećanje priroda pšenice za 25 % u odnosu na prethodno razdoblje - izjavila je direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

– Godina 2015. bila je prosječna pa čak i relativno dobra godina za sve kulture, osim, zbog suše, za soju i kukuruz i to u istočnom dijelu - kaže Brlošić.

Podsjeća, bila je ovo izborna godina, zadnja godina mandata Milanovićeve vlade te da su poticaji bili maksimalno isplaćeni.

“Došli su blizu maksimalnih iznosa što u protekle tri godine nismo imali”, kaže Brlošić.

Državna zemlja i u 2015. bila je vruć krumpir, još dodatno 'zapleten' u stari i novi zakon pa seljaci u šali kažu da godišnje u prosjeku dobivamo jedan zakon o poljoprivrednom zemljištu. Na temu zemlje opet se prolijevala žuč, poglavito među stočarima – da dobivaju zemlju koja je u naravi smetište, šuma, šikara, cesta… i, još usto daleko od mjesta uzgoja.

Na isto su se požalila i braća Markić iz Đurđanaca, nedaleko od Đakova, nezadovoljna što im je dio 'stare' zemlje oduzet, a dio nove dan i to kod Požege i Broda, zarastao u šikaru. U znak revolta Markići su ljetos sa stokom krenuli u Zagreb, a sa 140 krava potom krenuli i za Đakovo, na dan otvorenja Vezova, no zaustavljeni su na ulazu u grad… I pri dodjeli zemlje optužbe su da su mali u neravnopravnom položaju u odnosu na velike sustave.

Svinjogojac Goran Jančo ovu će godinu pamtiti po nagradi Zlata vrijedan – za najbolji OPG. No, nije mu ‘udarila u glavu’ , tvrdi da je za stočarima, svinjogojcima izrazito teška i stresna godina.

- Pogotovo se to sada pokazuje, kada svinje ne možemo prodati. Kupovna moć je slaba, a velik uvoz mesa i nitko ne vodi računa o tome da se zaštiti naša proizvodnja. Sela su puna 'tabli' s natpisom o prodaji svinja; danas je 17. prosinca, ljudi nisu prodali tovljenike koje su računali prodati, a trgovine su pune jeftinog mesa. Posljedično tome – meso koje nama ruši cijenu je meso izvana i to iz EU pa se pitam gdje je ta naša zajednička politika?! Bili smo sretni kada su stavili carine na Čile, Argentinu čijim su nas mesom bombardirali, a sada imamo od naših partnera iz EU bombardiranje tržišta takvim mesom, kaže stočar Jančo.

Bila je ovo i godina prve praktične primjene Kodeksa otkupa žitarica i uljarica koji naglasak stavlja na postotak proteina, a zbog čega je također proliveno dosta žuči jer da ide na štetu proizvođača, a da se pogoduje otkupljivačima i prerađivačima pa su neki zatražili i njegovo stavljanje izvan snage.

Ako je izborna 2015. poljoprivrednicima pomogla pri isplati maksimalnih poticaja, čak ni vrijeme kada se političari dodvoravaju biračima nije pomoglo da na red za svoj novac dođe 522 seljaka iz već pomalo zaboravljenog 'slučaja Đakovština', kada su još 2009. predali urod, a on nestao u aferi 'nestalo žito'. Očekivali su od države da im isplati tih približno sedam milijuna kuna, no, očito, političke volje nema. Ni 2016., sedma godina od te afere, ne budi nadu da će za svoj trud biti obeštećeni.