Srpski agrar prihodovao je ukupno 2,9 milijardi evra od izvoznih poslova u protekloj godini, a ostvareni suficit iznosi 1,6 milijardi, kaže direktor sektora za poljoprivredu Privredne komore Srbije Žarko Galetin. Izvoz poljoprivrednih proizvoda doneo je 2,9 milijardi evra u državnu kasu, a ostvareni suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni je 1,6 milijardi evra, rekao je Galetin i dodao da izvoz agrara u bilansima spoljno-trgovinske razmene ima uzlaznu liniju. Galetin je naveo da je izvoz u prošloj godini veći u odnosu na prosečnu vrednost petogodišnjeg izvoza za 11 odsto i da je prisutan stalni uzlazni trend. Najznačajniji izvozni proizvodi su, kako je napomenuo, i dalje robe iz sektora primarnog agrara, dakle, proizvodi male dodate vrednosti. Osnovni zadatak agrarne politike Srbije, prema njegovim rečima, trebalo bi da bude promena strukture poljoprivredne proizvodnje.
Srpski agrar prihodovao je ukupno 2,9 milijardi evra od izvoznih poslova u protekloj godini, a ostvareni suficit iznosi 1,6 milijardi, kaže direktor sektora za poljoprivredu Privredne komore Srbije Žarko Galetin.
"Izvoz poljoprivrednih proizvoda doneo je 2,9 milijardi evra u državnu kasu, a ostvareni suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni je 1,6 milijardi evra", rekao je Galetin za Tanjug i dodao da izvoz agrara u bilansima spoljno-trgovinske razmene ima uzlaznu liniju.
Galetin je naveo da je izvoz u prošloj godini veći u odnosu na prosečnu vrednost petogodišnjeg izvoza za 11 odsto i da je prisutan stalni uzlazni trend.
Najznačajniji izvozni proizvodi su, kako je napomenuo, i dalje robe iz sektora primarnog agrara, dakle, proizvodi male dodate vrednosti.
Osnovni zadatak agrarne politike Srbije, prema njegovim rečima, trebalo bi da bude promena strukture poljoprivredne proizvodnje.
"Neracionalno je da u strukturi ukupne poljoprivredne proizvodnje, biljna proizvodnja učestvuje sa dve trećine, a stočarstvo sa 30 odsto. Zato je odlučeno da se menja budžet u korist veće stimulacije stočarske proizvodnje, kao i podizanje investicionih kapaciteta poljoprivrednih proizvođača putem sufinansiranja projekata koji se odnose na preradu", naveo je Galetin.
Galetin kaže da su neprerađeni proizvodi i dalje osnovni učesnici u punjenju budžeta.
"Sektor primarne proizvodnje je i dalje najzastupljeniji. Reč je o kukuruzu, pšenici, malinama, jabukama, a potom sledi prerađivačka industrija. Tek daleko iza ovih roba su proizvodi viših faza prerade kao što su mesne i mlečne prerađevine, napici i drugo", objašnjavaju u Komori.
Podaci Komore kažu da je vrednost izvoza kukuruza protekle godine bila 336,6 miliona evra, maline 223,9 miliona, pšenica 131,8 a jabuke 113,9 miliona evra, dok su na petom i šestom mestu po vrednosti bili proizvodi više faze prerade poput šećera i suncukretovog ulja sa 112,8 miliona i 62,2 miliona evra.