Svetska poljoprivredna proizvodnja će tokom naredne decenije rasti oko 1,5 odsto godišnje. U godinama za nama svake godine proizvodilo se u proseku 2,1 odsto više poljoprivrednih proizvoda. Poslednji izveštaj OECD i FAO upozorava da smo u vremenu kada je širenje poljoprivrednog zemljišta ograničeno, sve su veći ekološki pritisci, pa će i prosečne cene stočarskih i ratarskih proizvoda biti veće nego u deceniji za nama. Analitičari predviđaju da će u periodu do 2022. godine potrošnja osnovnih poljoprivrednih proizvoda najbrže rasti u istočnoj Evropi, centralnoj Aziji, Latinskoj Americi, a onda i u drugim azijskim ekonomijama. To je posledica rasta stanovništva, povećanja zarada, promene načina ishrane.
Svetska poljoprivredna proizvodnja će tokom naredne decenije rasti oko 1,5 odsto godišnje. U godinama za nama svake godine proizvodilo se u proseku 2,1 odsto više poljoprivrednih proizvoda.
Poslednji izveštaj OECD i FAO upozorava da smo u vremenu kada je širenje poljoprivrednog zemljišta ograničeno, sve su veći ekološki pritisci, pa će i prosečne cene stočarskih i ratarskih proizvoda biti veće nego u deceniji za nama.
Analitičari predviđaju da će u periodu do 2022. godine potrošnja osnovnih poljoprivrednih proizvoda najbrže rasti u istočnoj Evropi, centralnoj Aziji, Latinskoj Americi, a onda i u drugim azijskim ekonomijama. To je posledica, kako se navodi u izveštaju, rasta stanovništva, povećanja zarada, promene načina ishrane.
- Visoke cene hrane su podsticaj da se poveća proizvodnja i moramo da damo sve od sebe kako bi se osiguralo da i seljaci imaju koristi od njih - rekao je generalni direktor FAO Žoze Gracijano da Silva na predstavljanju izveštaja.
- Ne zaboravimo da 70 odsto hrane proizvodi stanovništvo u ruralnim područjima zemalja u razvoju. Mnogi od njih su mala gazdinstva koja se sama bave poljoprivredom. Proizvodnja u Kini je bila izuzetno uspešna. Od 1978. njen obim je porastao skoro pet puta i Kina je ostvarila značajan napredak u bezbednosti hrane. Kina je na putu da postigne prvi milenijumski razvojni cilj - smanjenje gladi.
Činjenica da je potražnja hrane veća od proizvodnje i nestabilnost cena ostaju pretnja globalnoj bezbednosti hrane.
- Sve dok su zalihe hrane velikih zemalja i dalje male, rizik od nestabilnosti cena je pojačan - upozorava ovaj izveštaj.
- Suša, poput obe iz prošle godine, mogla bi da podigne svetske cene za čak 15 do 40 odsto.
Svinjetina
Kina, koja je najveće svetsko tržište hrane, u narednom periodu će povećati uvoz uljarica za 40 odsto. S druge strane, očekuje se pad uvoza pamuka za petinu. To je posledica sve veće tekstilne konkurencije iz Indije. Potrošnja mesa i mlečnih proizvoda će rasti u Kini. Predviđa se da će Kina postati vodeći potrošač svinjskog mesa po glavi stanovnika, pa će do 2022. godine po tom parametru nadmašiti Evropsku uniju.