Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Proizvođači iz Hercegovine: Smilje je naša najperspektivnija poljoprivredna kultura

Uzgoj smilja može biti odličan način samozapošljavanja, ali i održivog povratka, jedan je od zaključaka projekta koji je provodila Unija za održivi povratak i integracije u BiH u saradnji s Agromediteranskim fakultetom Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru. Projekt je provođen na područuju Čapljine i Mostara, obuhvatao je 30 novih proizvođača, a dvoje od njih dobili su i sadnice za svoj vlastiti zasad.

"Osobe koje danas dobijaju certifikate su raseljena lica i izbjeglice koji su prošli edukacije oko uzgoja smilja, te da tako na organiziran način budu konkurentni na tržištu. Rađeno je to sa Agromediteranskim fakultetom, kako oni mogu u narednom periodu raditi na kvalitetan način i participirati u tom poslu. Važno je da smo u ovom projektu uočili na terenu određene negativnosti pri uzgoju smilja gdje ljudi rade na svoju ruku i ne uspijevaju naći tržište. Mi smo pak željeli ovim ljudima ponuditi jedan drugačiji način", kazala je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Krenulo se sa dvije probne parcele, ali je mnogo veći broj ljudi stakao važna iskustva o uzgoju smilja, kazao je uvodu prof. dr. Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta.

"Ovo je početak jednog procesa gdje ljudima želimo pomoći da prevaziđu jednu haotičnu situaciju sa plantažiranjem, uzgojem, destiliranjem i plasmanom smilja, budući da je naša zemlja postala svjetski lider u proizvodnji smilja sa preko 1.500 hektara plantažnih zasada, ali nažalost ovo vrijeme nije pratilo obezbijeđivanje tržišta, tako da sada imamo situaciju da je eterično ulje smilja poprimilo nerealne razmjere", kazao je Džubur te naveo da je prije nekoliko godina litar ulja vrijedilo 3.500 eura, a sada neki nude za samo hiljadu.

Džubur kaže da ovaj projekat treba da inicira aktivnosti i onih institucija koje spavaju, kao što je Federalno ministarstvo poljoprivrede ili Vanjskotrgovinska komora koji nisu još svjesni da je ovo najperspektivnija naša poljoprivredna kultura.

"Nevladin sektor radi vrlo dobar posao, nažalost on ne može nadomjestiti ono što je uloga vladinih institucija. Od nekih 65 miliona maraka koliko je budžet Federalnog ministarstva poljoprivrede ove godine niti jedna marka nije predviđena za kapitalna ulaganja, investicijska ulaganja ili ruralni razvoj", dodao je Džubur, naglasivši da već danas mali proizvođači nemaju šanse ući na trište, a dok je god cijena smilja iznad 2 KM po kilu.

Zorica Šutalo iz čapljinskog sela Domanović bila je dio projekta koji joj je dao osnovna znanja i omogućio da formira svoj prvi zasad.

"Svaka pomoć dobro dođe, velika je obitelj, a samo muž radi. Za početak ćemo zasaditi tri duluma, ali ćemo kasnije to širiti", kazala je Zorica Šutalo.

Projekat je finansiran sredstvima Ministarstva za ljudska prva i izbjeglice BiH, a postoji mogućnost da bude nastavljen.