Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Proizvodnja kornišona u BiH godišnje se udvostruči

U mjestu Toplice - Svojat u općini Živinice nedavno je firma Agrona iz Živinica u saradnji sa firmom Plant iz Tuzle organizovala Dane kornišona u BiH. Kao najveći izvoznik krastavaca kornišona iz BiH, koji uglavnom završe na tržištu zemalja Evropske unije, Agrona i Živinice su preuzeli primat u poljoprivrednoj proizvodnji u BiH.

Razlozi za ovo su sve veći broj kooperanata uključenih u proizvodnju kornišona, te siguran i zagarantovan otkup sa visokom cijenom.

Otkupna cijena

Sadnja kornišona je projekt USAID Partnerstva za razvoj agrobiznisa i njegov implementator u BiH je Agrona. Projekt je počeo prošle godine, kada je zabilježeno oko 1.500 kooperanata koji su proizveli oko 4.000 tona krastavaca. Ove godine su brojke uduplane.

„Već ove godine imamo oko hiljadu više kooperanata na širem području BiH i projekcije su da ćemo ove godine proizvesti oko 7.000 tona kornišona ako nas vrijeme posluži. Mjesta za rast još ima i bitno je samo da ljudi hoće da rade, jer otkup je zagarantovan i plaćen na vrijeme. Farmeri ranije jesu bili skeptični, ali smo pokazali prošle godine, a i ove ćemo, da je sve uredno“, kazao nam je Nedim Šerifović, jedan od 30 agronoma u Agroni, dostupnih farmerima u bilo koje doba.

Otkupna cijena koju Agrona nudi je relativno visoka i za prvu klasu krastavaca, odnosno za dužinu od 3 do 6 centimetara, plaća se 1,20 KM za kilogram. Druga klasa krastavaca se plaća 0,60, a treća 0,15 KM po kilogramu.

Međutim, priča o sadnji kornišona na području BiH i Tuzlanskog kantona počela je još davne 2000. i do tada je bila apsolutna nepoznanica za bh. poljoprivrednike. Sve je počelo projektom Luteranskog saveza koji su 2005. godine nastavili udruženje Bosper iz Tuzle i firma Plant. Prvo se počelo sa edukacijom farmera.

„Plant je nastavio tu priču i ona traje do danas. Mi smo na istoj ovoj parceli u Živinicama još tada imali 300 kooperanata i s njima smo organizovali proizvodno-edukacioni centar. Nakon nekoliko godina edukacije proizvodnja se proširila na okolna sela, da bismo danas imali samo u sjeveroistočnoj Bosni oko 40 općina u kojima se kornišon proizvodi“, kazao nam je Adnan Hodžić, direktor firme Plant.

Uz dobru organizaciju i planski razvoj, ubrzo se od šačice kooperanata došlo do broja od oko dvije hiljade. Samo na malom području Živinica danas ima oko 500 aktivnih kooperanata, koji rade u okviru USAID-ovog projekta koji vodi Agrona. U cijelu priču se uključila Općina Živinice, ali i Vlada Tuzlanskog kantona, koja daje poticaje i za proizvođače i za otkupljivače.

„Shvatili smo da treba poboljšati edukaciju farmera, pa smo u zimskom periodu u fazi mirovanja svake sedmice radili edukacije, kako bi ljudi naučili sve o ovoj proizvodnji i kako bi izbjegli greške koje ih mogu koštati usjeva. Zatim smo na kraju godine podijelili priznanja najuspješnijima, onima sa najviše prinosa i dali im novčane nagrade, te pokušali na taj način privoljeti što više ljudi da sade i obrađuju kornišon“, kazao nam je Mirsad Butković, stručni savjetnik za poljoprivredu u Općini Živinice.

Osim edukacija, organizovana je analiza zemljišta, kako bi se farmerima pomoglo da dođu do najboljih uslova za sijanje.

„Za sve proizvođače smo radili besplatnu analizu zemljišta i tako smo im indirektno pomogli da vide šta je to što im fali u zemljištu, te da sami obogate zemljište i tako povećaju usjeve, a samim tim i prihode. Uz sve ovo, tu su i kantonalni poticaji od 0,07 KM po jednom kilogramu za minimum od dvije tone krastavaca, a daju se i poticaji za otkupljivače. Tako da imamo jako dobre uslove i olakšice za sve one koji se žele baviti ovim“, dodao je Butković.

Optimalni uslovi

Pored svega navedenog, uključeni u ovaj projekt prave oglede koji im pomažu da raspolažu najboljim informacijama kada je u pitanju sadnja kornišona. Jedan ogled koji je počeo prošle godine već je pokazao rezultate, jer je ukazao na greške u proizvodnji.

„Ovdje trenutno imamo i ogledno polje od jednog hektara, odnosno 10 duluma, na kojem je zaposleno 10 ljudi. Ovim želimo vidjeti koji su to optimalni uslovi za proizvodnju, odnosno pokušavamo vidjeti koji su to najbolji modusi za proizvodnju kada bi se u nju uključila i pravna lica, kako proizvodnju napraviti isplativom i za pravna lica, ne samo za poljoprivrednike. Da vidimo koliko je potrebno radne snage, koliko se ona može platiti da bi posao bio isplativ, koliko je mašina potrebno angažovati i slično“, kazao je Hodžić.

Sve aktivnosti daju zavidne rezultate. Tako se ove godine očekuje oko 80 tona krastavaca samo sa jednog hektara polja zasađenog kornišonima, odnosno ukupno oko 150 tona. Najveći dio ovih krastavaca završit će na tržištu Švicarske, Njemačke, Holandije i drugih zemalja Zapadne Evrope, ali i na policama u Engleskoj i SAD-u.

„Oko 70 posto naših proizvoda završi na inostranom tržištu. Uglavnom je to Zapadna Evropa, ali dio završi i u Engleskoj, malo i u SAD-u. Ostatak, uglavnom u obliku kiselih krastavaca, završi u BiH. A vrlo je vjerovatno da je i dobar dio kiselih krastavaca stranih proizvođača koji se nađu na našim policama zapravo porijeklom iz BiH“, dodao je Hodžić.

S obzirom na ogromne pomake u odnosu na ranije godine, kao i na činjenicu da se za godinu broj kooperanata uduplao, projekcije za naredne dvije godine još više ohrabruju. Ukoliko vrijeme posluži i, kako rekoše organizatori, ako svi urade svoj dio posla, u naredne dvije godine očekuje se oko 5.000 kooperanata.

“Mi odavde pokušavamo prenijeti jasnu poruku, a to je da i drugi mogu imati hektar krastavaca uz malo rada i stručne pomoći. Pokazali smo ozbiljnost, a naši kooperanti su pokazali da je moguće uz malo resursa i dosta volje i rada, koji se na kraju višestruko isplate“, kazao je Hodžić.