Prošle godine u pivničkom ataru površina pod pšenicom pala je na apsolutni minimum od kada iskusni agronomi pamte, međutim ove godine situacija je drugačija. Posejano je oko dve hiljade hektara, što je za dvadesetak odsto više nego lane. Sva pšenica koja je posejana u optimalnom agroroku je u dobrom stanju. Nešto lošije izgleda ona čija je setva obavljena u novembru. Međutim, ako se nastave ovakve vremenske prilike, a svi su izgledi da hoće, popraviće se i stanje kasno posejanog hlebnog žita.Ona se razvija raste, troši hranu. Pšenica koja je posejana u novembru je nešto slabija. Nejednako je nikla. Ovakvo vreme pogoduje svim pšenicama. U ovom delu ima dovoljno vlage. Poneseni dobrim ovogodišnjim prinosom hlebnog zrna, ratari iz ovog dela Bačke odlučili su se da poseju veću površinu pšenicom.
Prošle godine u pivničkom ataru površina pod pšenicom pala je na apsolutni minimum od kada iskusni agronomi pamte, međutim ove godine situacija je drugačija. Posejano je oko dve hiljade hektara, što je za dvadesetak odsto više nego lane.
Sva pšenica koja je posejana u optimalnom agroroku je u dobrom stanju. Nešto lošije izgleda ona čija je setva obavljena u novembru. Međutim, ako se nastave ovakve vremenske prilike, a svi su izgledi da hoće, popraviće se i stanje kasno posejanog hlebnog žita.
"Ona se razvija raste, troši hranu. Pšenica koja je posejana u novembru je nešto slabija. Nejednako je nikla. Ovakvo vreme pogoduje svim pšenicama. U ovom delu ima dovoljno vlage", ocenjuje agronom Janko Brnja.
Poneseni dobrim ovogodišnjim prinosom hlebnog zrna, ratari iz ovog dela Bačke odlučili su se da poseju veću površinu pšenicom. Nadaju se dobrom rodu, dok je cena i dalje između želje i realnosti.
"Pšenica je dobra, dobro smo nađubrili. Na proleće bacamo prihranu. Cena pšenice je relativno mala. Tu nemaš velike zarade. Trebalo bi bar 25 dinara. Tu bi se pokrivali i imali neku zaradu", kaže Mihailo Kubinjec,poljoprivredni proizvođač iz Pivnice.
"Trenutna cena je 18 dinara. Prošle godine u ovo vreme bila je 23 dinara. Nije otišla ništa gore od žetve. To je jako malo. Trebalo bi bar 30 dinara. Dosta dobro je rodila naspram poslednjih godina. Cena je jako mala i tu bi država trebala da odradi nešto po tom pitanju", smatra poljoprivrednik Janko Grnja.
Kada se sve na vreme uradi, pšenica to ume dobro i da vrati. Iskoristi zimsku vlagu pa je ne dočekaju suše koje znaju da naškode drugim ratarskim kulturama. Iako su i stručnjaci svesni da tu nema velike zarade, savetuju proizvođačima da ne odustaju od hlebnog žita.