Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Ratari gube trku sa uvoznim žitom

Zastarjela mehanizacija, skup repromaterijal, loš odnos mlinara i pekara i ogromne količine uvoznih žitarica natjerali su domaće ratare da iz godine u godinu skraćuju brazdu, a manjak žita u ambarima i silosima nadoknađuju uvoznici.

BiH je za 11 mjeseci ove godine uvezla 620.000 tona žitarica u vrijednosti od 228,40 miliona KM. U istom periodu 2014. godine uvezeno 616.310 tona žita za koje je plaćeno 234,33 miliona KM. Realno je očekivati da će ovogodišnje vrijednosti, ukoliko uvoz bude nastavljen, ovim tempom do kraja godine nadmašiti prošlogodišnji kada je uvezeno 666.700 tona žitarica vrijednih 250,35 miliona KM.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je na uvoz pšenice potrošeno 123 miliona, kukuruza 84,85 miliona, ječma 9,95 miliona, riže 8,05 miliona, a zobi 1,51 miliona KM. Najveće količine žitarica uvezene su iz Srbije, Mađarske, Hrvatske, Italije i Slovenije.

Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz godine u godinu bilježi rekordne vrijednosti, a lošoj situaciji su doprinijele ovogodišnje suše koje su uništile usjeve posebno na poljima pod kukuruzom.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže da BiH ne proizvodi dovoljne količine žitarica, a da su ionako male proizvedene količine dodatno umanjene ovogodišnjom sušom i prošlogodišnjim poplavama zbog čega su zalihe na minimumu.

- BiH se suočava sa ozbiljnom prijetnjom gašenja poljoprivredne proizvodnje jer se broj stanovnika na selu prepolovio u posljednjih 20 godina dok je broj mljekara za godinu dana smanjen za 4.000 - kaže Usorac.

Subvencije za proizvodnju pšenice u Srpskoj blago su povećane u odnosu na prethodne godine, ali ratari polako gube interes za sjetvu ove žitarice. Podsticaji za sjetvu merkantilne pšenice u Srpskoj iznosili su 250 KM po hektaru i pet feninga za kilogram pšenice, ali to nije ubijedilo poljoprivrednike da povećaju proizvodnju jer pomoć neutrališe niska otkupna cijena. Zbog toga plodne oranice u kojima uspijevaju sve vrste hljebnih i stočnih žita zarastaju u korov, a uvoz guši domaću poljoprivrednu proizvodnju.

- Poljoprivrednici nemaju apsolutno nikakvu sigurnost jer se uvoze nekontrolisano velike količine žitarica, a poslovanje im dodatno opterećuju mlinari i pekari koji diktiraju otkupne cijene - kaže Usorac.