Poljoprivreda - Crna Gora

Ratari prijave za subvencije dostavljaju do 30. maja

Poljoprivredni proizvođači koji su u proljećnjoj sjetvi zasijali ratarske kulture mogu se do 30. maja prijaviti u regionalne centre Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji Ministarstva poljoprivrede, kako bi ostvarili pravo na subvenciju.

Ovogodišnjim agrobudžetom definisana je osnovna podrška plaćanja po hektaru za ratarske kulture koje se gaje za merkantilnu proizvodnju u iznosu do 160 eura, a za krmno bilje do 150 eura u godini sjetve i 100 eura po hektaru u naredne četiri godine za iste parcele. Osnovni iznos plaćanja po hektaru sjemenske proizvodnje krompira kategorije elita je 700 eura, a za žitarice 300 eura.

Rukovodilac Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji Vukota Stanišić objašnjava da se ova podrška daje u obliku direktnih plaćanja za proizvodnju ratarskih kultura (osim duvana), ali i sjemenskog materijala tih kultura.

- Pravo na podršku imaju proizvođači višegodišnjih krmnih kultura uključujući i proizvođače koji su zasnovali proizvodnju počev od 2009. godine do maksimalno pet godina na istim parcelama, uz uslov da na njima primjenjuju agrotehničke mjere i da se redovno prijavljuju za korišćenje subvencija.

Minimalna površina za podršku proizvodnje pojedinih kultura je 0,5 hektara, a za žitarice jedan hektar – kaže Stanišić

On dodaje da se ne mogu sabirati različite kulture za ispunjavanje navedenog minimuma na jednom gazdinstvu.

Prema riječima Stanišića, proizvođačima za prijavljivanje treba fiskalni račun registrovanog prodavca u Crnoj Gori, kao dokaz da su kupili sertifikovani sjemenski materijal, jer je to uslov za dobijanje podrške.

Uslov za ostvarivanje prava na podršku za sjemensku proizvodnju je ispunjavanje kriterijuma i zahtjeva za sjemensku proizvodnju u skladu sa zakonom (stručna i zdravstvena kontrola i sertifikacija), što se potvrđuje izvještajem Fitosanitarne uprave.

Agrobudžet od ove godine neće podržavati troškove žetve.

Ove godine očekuje se 5.000 hektara pod zasadima

Od 2008. godine, otkada je Ministarstvo počelo da podržava ratarsku proizvodnju, površine pod zasadima žitarica, krompira i krmnih kultura rastu godišnje za 20 do 30 odsto.

Stanišić očekuje da će se taj trend nastaviti i ove godine i da će se dostići površina od 5.000 hektara pod ovim zasadima, u proljećnjoj i jesenjoj sjetvi.

 - Za razliku od povrtlarske proizvodnje, vremenske prilike idu na ruku ratarima. Očekujemo dalji rast ratarskih površina, a to ćemo konačno znati kada se završi prijavljivanje – kaže Stanišić.

On navodi da je prošle godine subvencijama bilo obuhvaćeno 3,99 hiljada hektara, odnosno 1.918 korisnika.

- To je povećanje površina i broja korisnika od skoro pet puta u odnosu na 2008. godinu, kada smo imali oko 300 proizvođača i 800 hektara zasijanih površina – kaže Stanišić.

Rast proizvodnje stočne hrane na farmama

Razvoj ratarske proizvodnje značajan je, kaže naš sagovornik, ne samo za racionalno korišćenje resursa, već i za obezbjeđivanje dovoljnih količina stočne hrane.

- Sve više stočara na svom posjedu proizvodi stočnu hranu. To svakako snižava troškove proizvodnje mlijeka i utiče na konkurentnost farmera i njihov ekonomski položaj – kaže Stanišić.

Ništa manje značajna je i proizvodnja žitarica iz domaće proizvodnje.

- Savjetodavna služba je prethodnih godina posredovala između proizvođača i privatnih mlinova. Prošle godine ni jedan kilogram žitarice nije ostao neotkupljen – ističe Stanišić.