Rod krompira u Srbiji lane je bio manji za 40 odsto, ali poremećaji u snabdevanju prvenstveno postoje zbog neorganizovanosti tržišta otkupa, usitnjene prozvodnje i loših uslova skladištenja. Rod krompira u Srbiji prošle godine je iznosio 577.966 tona i to sa površina od 75.449 hektara. U Srbiju je 2012. uvezeno 4.804 tone semenskog krompira u vrednosti od 3,3 miliona dolara, 753 tone mladog krompira radi dopune asortimana na tržištu, za 420.000 dolara i 7.117 tona merkantilnog krompira u vrednosti od 1,9 miliona dolara. To su uobičajene količine krompira koje se godišnje uvezu u Srbiju i to, pre svega, iz okolnih zemalja. Snabdevanje tržišta tom namirnicom je sada uredno, a cena je nešto malo veća i kreće se od 60 do 80 dinara po kilogramu na zelenim pijacama, a u megamarketima oko 60 dinara.
Rod krompira u Srbiji lane je bio manji za 40 odsto, ali poremećaji u snabdevanju prvenstveno postoje zbog neorganizovanosti tržišta otkupa, usitnjene prozvodnje i loših uslova skladištenja, izjavio je Tanjugu ekspert Privredne komore Srbije Vojislav Stanković.
Rod krompira u Srbiji prošle godine je iznosio 577.966 tona i to sa površina od 75.449 hektara, podsetio je Stanković.
U Srbiju je 2012. uvezeno 4.804 tone semenskog krompira u vrednosti od 3,3 miliona dolara, 753 tone mladog krompira radi dopune asortimana na tržištu, za 420.000 dolara i 7.117 tona merkantilnog krompira u vrednosti od 1,9 miliona dolara, naveo je Stanković.
On je napomenuo da su to uobičajene količine krompira koje se godišnje uvezu u Srbiju i to, pre svega, iz okolnih zemalja.
Snabdevanje tržišta tom namirnicom je sada uredno, a cena je nešto malo veća i kreće se od 60 do 80 dinara po kilogramu na zelenim pijacama, a u megamarketima oko 60 dinara, rekao je Stanković.
Ono što predstavlja problem jeste dosta loša ponuda u pogledu kvaliteta krompira, u čemu prednjače megamarketi, pa su potrošači orijentisani na kupovinu na zelenim pijacama, ukazao je Stanković.
Na pijacama je, pak, prisutan mali broj proizvođača, a "tu se onda ubacuju razni nakupci i prekupci koji na tržistima velikih gradova podižu cene", upozorio je Stanković.
On je istakao da je neophodno što pre pristupiti organizaciji proizvodnje i tržišta, jer, umesto da postanemo veliki izvoznici, "zbog naše neorganizovanosti postajemo sve veći i veći uvoznici". Nosilac razvoja proizvodnje krompira, naročito semenskog, može da bude Zavod za krompir u Guči, koji je nekada bio najsavremeniji, a sada je u stečaju i treba ga obnoviti, rekao je Stanković, dodajući da površine pod krompirom treba da dostignu 100.000 hektara, a rod milion tona.