Letnja žega, koja već danima ne popušta, smanjiće rod prolećnih useva za više od 20 odsto. Stručnjaci smatraju da će tek po završetku tropskog talasa, moći da se govori o tome koliko je vrućina uticala na ovogodišnji rod kukuruza, soje, suncokreta i šećerne repe. Zasada je jedino pšenica na sigurnom, jer je više od 95 odsto njiva pod ovom kulturom požnjeveno. Sa temperaturama do 40 stepeni Celzijusa, sigurno da će u određenom procentu rod biti umanjen, priča Vukosav Saković, predsednik Fonda za žito Srbije. Zasada je rod na nivou prošlogodišnjeg proseka, što je manje za nekih 20 odsto u odnosu na prošlu godinu. Vrelina najviše utiče na rod soje, šećerne repe, kukuruza i suncokreta.
Letnja žega, koja već danima ne popušta, smanjiće rod prolećnih useva za više od 20 odsto. Stručnjaci smatraju da će tek po završetku tropskog talasa, moći da se govori o tome koliko je vrućina uticala na ovogodišnji rod kukuruza, soje, suncokreta i šećerne repe. Zasada je jedino pšenica na sigurnom, jer je više od 95 odsto njiva pod ovom kulturom požnjeveno.
- Sa temperaturama do 40 stepeni Celzijusa, sigurno da će u određenom procentu rod biti umanjen - priča Vukosav Saković, predsednik Fonda za žito Srbije.
- Zasada je rod na nivou prošlogodišnjeg proseka, što je manje za nekih 20 odsto u odnosu na prošlu godinu. Vrelina najviše utiče na rod soje, šećerne repe, kukuruza i suncokreta.
Kako kaže Saković, biljke su sada u periodu kada su najosetljivije. Kukuruz je u fazi oplodnje, soja ima intenzivan rast, a suncokret naliva zrno. Biljkama izuzetno smetaju visoke temperature i nedostatak vlage. Imali smo do pre neki dan bar hladne noći, a sada više ni to ne postoji.
- Ukoliko ovih dana dobijemo dobru kišu, biće manje štete kada kasnije opet nastupi sušni period - ističe Saković. - Sada sve zavisi od budućih vremenskih prilika, kada ćemo moći i da govorimo o pravim procenama štete koje su nastupile zbog ovih vrelina.
Prema rečima Žarka Galetina, agrarnog analitičara, pšenica je manje-više požnjevena pa nema problema, ali ukoliko vrelina potraje, može da utiče na jesenje useve.
- U ovom trenutku suša nije mnogo uticala na soju, kukuruz i suncokret, osim u delovima koje nisu ni ranije primile padavine, kao što su Banat, delovi Srema i istočna Srbija - objašnjava Galetin.
- Tu se i te kako oseća manjak padavina. Ovakvo vreme štetno je za useve, ali ne još toliko da bi bili zabrinuti. Najbitnije je da ne potraje. Sigurno je i da će ovogodišnji rod ovih žitarica biti manji u odnosu na prošlu godinu. Ukoliko ovakve žege potraju do kraja jula i u avgustu, neće biti dobro za useve.
Biće za izvoz
Pšenica je “skinuta” sa više od 95 odsto njiva u celoj Srbiji. Direktor Fonda za žito Srbije Vukosav Saković kaže da je ovo bila jedna prosečna godina, sa 2,3 miliona tona.
- Sa prelaznim zalihama od oko 500.000 tona pšenice, ove godine ćemo moći da izvezemo 1,1 milion tona, što je za nekih 100.000 tona manje nego u ekonomskoj godini koja je završena - kazao je Saković.