Sve oči uprte u državu

Bez autora
Jan 05 2012

Prošle godine, izvoz poljoprivrednih proizvoda vredeo je oko 2,7 milijardi dolara, a suficit je milijardu i po, odnosno veći nego 2010. godine. Srbija ima uslova da još više zarađuje od poljoprivrede, ali potrebno je da se proizvodnja modernizuje, a na državi je da u tome pomogne. Agrarni budžet za ovu godinu veći je za trećinu, ali je i dalje manji od potreba. Prema računicama ratara, prolećna setva će u odnosu na prethodnu biti skuplja 30 do 40 odsto. I proizvođači mleka nadaju se podršci. Stručnjaci smatraju da bi bilo dobro da se novac iz budžeta iskoristi za podsticanje udruživanja i stočarsku proizvodnju. Ono što bi rezurtiralo s većim izdvajanjem iz budžeta za ove namene jeste pre svega oživljavanje stočarske proizvodnje, veći tov junadi, veća izvozna ponuda, veći devizni prihodi od izvoza, a samim tim kroz stočarsku proizvodnju bi se najbolje valorizovali i rezultati tj. efekti u ratarskoj proizvodnji.

Sve oči uprte u državuSrbija ima uslova da još više zarađuje od poljoprivrede. Potrebno je da se proizvodnja modernizuje, a na državi je da u tome pomogne. Stručnjaci smatraju da bi bilo dobro da se novac iz budžeta iskoristi za podsticanje udruživanja i stočarsku proizvodnju.

Prošle godine, izvoz poljoprivrednih proizvoda vredeo je oko 2,7 milijardi dolara, a suficit je milijardu i po, odnosno veći nego 2010. godine. Srbija ima uslova da još više zarađuje od poljoprivrede, ali potrebno je da se proizvodnja modernizuje, a na državi je da u tome pomogne.

Agrarni budžet za ovu godinu veći je za trećinu, ali je i dalje manji od potreba. Prema računicama ratara, prolećna setva će u odnosu na prethodnu biti skuplja 30 do 40 odsto.

Dragan Pavlović iz Vojlovice obrađuje 100 hektara i kaže da od države očekuje pomoć jer su najavljene više cene đubriva, semena, a i nafte.

"Ako misle da nije dobra zamisao da daju po hektaru, neka daju po kilogramu proizvedene robe. Mi ćemo opet biti zadovoljni", kaže poljoprivrednik Dragan Pavlović.

I proizvođači mleka nadaju se podršci. Nikola Bodrožić iz Vladimirovca ima 50 krava, od kojih trenutno polovinu muze. Planira da u 2012. godini poveća broj grla.

Malajmare Aurel iz Banatskog Novog Sela na čijoj je farmi 220 bikova i krava kaže da je najvažnije da novac od podsticaja stigne u pravi čas. "Ako nema para za mleko mi moramo da prodamo krave za klanje", kaže Aurel .

Podsticaj stočarstva

Stručnjaci smatraju da bi bilo dobro da se novac iz budžeta iskoristi za podsticanje udruživanja i stočarsku proizvodnju.

"Ono što bi rezurtiralo s većim izdvajanjem iz budžeta za ove namene jeste pre svega oživljavanje stočarske proizvodnje, veći tov junadi, veća izvozna ponuda, veći devizni prihodi od izvoza, a samim tim kroz stočarsku proizvodnju bi se najbolje valorizovali i rezultati tj. efekti u ratarskoj proizvodnji", navodi Vesna Paraušić, iz Instituta za ekonomiku poljoprivrede.

Nadležni poručuju da će država najpre izmiriti obaveze iz 2011. godine kada je reč o isplati podsticaja za proizvođače mleka i subvencija po hektaru. I u 2012. godini premija za mleko biće pet dinara, a subvencije po umatičenom grlu 25 hiljada dinara. Ratari mogu da računaju na podršku, ali još ne zna kakva će ona biti. Najavljuju i da će robne rezerve imati novu ulogu, tačnije da će konačno omogućiti predvidivost.

"Povećanje predvidivosti kada su u pitanju troškovi na veštačko đubrivo, gorivo, seme, a sa druge strane povećanje predvidivosti kada je cena poljoprivrednih proizvoda, jer je značajan novac obezbeđen kao garancija budžeta za kredite koje bi robne rezerve mogle da koriste", kaže ministar poljoprivrede Dušan Petrović.

Novac u budžetu obezbeđen je i za nastavak projekta agronoma savetodavaca, zapošljavanje inženjera šumarstva i za investiranje u navodnjavanje. Takođe, iz ministarstva obećavaju da će i u 2012. godini poljoprivrednici moći da računaju na subvencionisane kredite.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik