Ova proizvodna godina u južnom Banatu karakterisrtična je po tome što su svi usevi odlično poneli. Stanje kukuruza i suncokreta obećava da će nakon vrlo visokih prinosa pšenice i te biljne kulture imati jako dobar rod, ocenili su stručnjaci Departmana za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, nakon obilaska njiva u Banatskom Novom Selu. Ratari u ovom mestu nezadovoljni su niskom cenom pšenice, i tvrde da je zasad neće prodavati. Ratari u Banatskom Novom Selu ozbiljno se bave priozvodnjom u šta ne spada samo primena agrotehnike, već i saradnja s Departmanom za ratarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novmom Sadu. Sve to rezulirta odličnim prinosima, kaže Dragana Latković, direktorka Departmana za ratarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
Ova proizvodna godina u južnom Banatu karakterisrtična je po tome što su svi usevi odlično poneli.
Stanje kukuruza i suncokreta obećava da će nakon vrlo visokih prinosa pšenice i te biljne kulture imati jako dobar rod, ocenili su stručnjaci Departmana za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu nakon obilaska njiva u Banatskom Novom Selu. Ratari u ovom mestu nezadovoljni su niskom cenom pšenice, i tvrde da je zasad neće prodavati.
"Ratari u Banatskom Novom Selu ozbiljno se bave priozvodnjom u šta ne spada samo primena agrotehnike, već i saradnja s Departmanom za ratarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novmom Sadu. Sve to rezultira odličnim prinosima", kaže Dragana Latković, direktorka Departmana za ratarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
"Detaljno smo radili analizu proizvodnje pšenice za ovu godinu. Ti podaci još nisu konačni ali, kod onih dobrih poljoprivrednih proizvođača koji su išli sa punom agrotenikom prinosi su bili 9, 10, pa čak i do 11 tona po hektaru", dodaje ona. Problem, međutim, predstavlja trenutna cena pšenice od 15 dinara s kojom većina srpskih ratara neće moći da pokrije troškove.
"Po ovoj ceni od 15 dinara treba 8,5 tona prinosa. Znači, oni koji imaju pet tona po hektaru ili tri tone po jutru neće imati nikakvu zaradu, još će imati gubitak na supstanci", ističe Vojislav MIrkov, agroekonomski analitičar.
Novoseljanski paori nemaju problema s prinosima, ali ipak očekuju da nešto i zarade.
"Mi smo očlekivali da će biti ili na prošlogodišnjem nivou, ili od 18,5 do 20 dinara. Tu bi imali neku zaradu, jer mi od te poljoprivrede živimo, druga primanja nemamo. Ostavili smo žito na lageru, i videćemo šta će sledeći meseci da donesu. Po ovoj ceni mi ne prodajemo žito"", nagalašava Sorin Ardeljan, predsednik udruženja "Novoseljanski paori".
Polja pod kukluruzom i suncokretom izgledaju jako dobro, pa i ona obećavaju bogatu berbu. Kukuruz je u fazi oplodnje, i ekstremne temperature bi mogle da mu naude.
"Bitno je samo da je ovaj period metlanja, odnosno svilanja prošao što bezbolnije, da je došlo do oplodnje zrna, jer to je najkritičniji period u proizvodnji kukuruza. Ako u tom periodu vladaju jako visoke temperature, ako je niska relativna vlažnost vazduha, ond se može desiti da imamo lošu oplodnju, 'krezube' klipove i slično", objašanjava Latkovićeva.
Suncokret odlično podnosi sušu, i sada bi mu trebalo nekoliko suvih dana da završi oprašivanje.
"Trenutno je suncokret odličan, pčele su prisutne, u fazi je oprašivanja i oplodnje, i mogu reći da je jedan od boljih useva. Sve okolne njive koje smo videli obećavaju odlične prinose", rekao je Goran Jaćimović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
Novoseljanski poljoprivrednici uradili su sve što je trebalo da prepune svoje ambare. Ostaje samo da se vidi koliko će od toga da im ostane kada se sučele sa otkupljivačima i prerađivačima.