Sve više mladih i gradskih ljudi u Šumadiji odlučuje se za gajenje borovnica. Dobra cena na tržištu, povoljni klimatski uslovi i zemljište doveli su do toga da širom centralne Srbije niču novi zasadi pod ovim voćem, a broj proizvođača borovnice se uvećava. Boris Gvozdenović iz Kragujevca zasadio je prve borovnice prošle godine. Iako se nikada nije bavio voćarstvom odlučio je da sa bratom napravi porodičnu plantažu od 2.100 sadnica jer, kako sam kaže, borovnice daju dobar prinos ali i imaju dobru cenu. Odlučio se za sadnju američke žbunaste borovnice u hidroponiji- saksiji u kojoj se nalazi po jedna sadnica.
Sve više mladih i gradskih ljudi u Šumadiji odlučuje se za gajenje borovnica. Dobra cena na tržištu, povoljni klimatski uslovi i zemljište doveli su do toga da širom centralne Srbije niču novi zasadi pod ovim voćem, a broj proizvođača borovnice se uvećava.
Boris Gvozdenović iz Kragujevca zasadio je prve borovnice prošle godine. Iako se nikada nije bavio voćarstvom odlučio je da sa bratom napravi porodičnu plantažu od 2.100 sadnica jer, kako sam kaže, borovnice daju dobar prinos ali i imaju dobru cenu. Odlučio se za sadnju američke žbunaste borovnice u hidroponiji- saksiji u kojoj se nalazi po jedna sadnica.
"Mi smo napravili sa prijateljima vreću od 25 litara u kojoj možemo da kontrolišemo samu sadnicu i sastav elemenata koji ulaze u njeno okruženje i ambijent. To znači da se unutra nalazi treset koji njoj odgovara, koji je kiseo, a takođe nalazi se i piljevina koja je pregorela i koja je stara dvadesetak godina, tako da samo to okruženje u vreći njoj daje dobar ambijent i uspešan rast. Razmak između vreća je metar i dvadeset a između redova dva i osamdeset zbog načina obrade", objašnjava Boris Gvozdenović, proizvođač borovnice.
Gvozdenović je sadnice američke žbunaste borovnice kupio od dvadesetogodišnjeg Marka Maksimovića iz Beograda, koji sa svojim bratom prodaje sadni matrijal. U selu Božurnja kod Topole Marko na više od jednog hektara gaji borovnice na banku i ima 3.200 sadnica.
"Kada sam upisao poljoprivredni fakultet i ja i brat smo hteli da se bavimo bilo čim. Bilo je priče o jabukama i vinogradu zbog ovog kraja ovde. Malo smo razmatrali i došli na ideju da je borovnica najisplativija. Uvozimo sadnice iz Holandije, kao i beli treset iz Litvanije koji je potreban za sadnju borovnice, imamo veliki asortiman dvogodišnjih i trogodišnjih sadnica, po najnižoj ceni u državi", kaže Marko Maksimović, proizvođač borovnice i sadnica "Braća Maksimović''.
Jedan od razloga zašto borovnica sve više doživljava ekspanziju je i taj što u Srbiji sazreva 15 dana nakon sazrevanja u Španiji, a pre početka berbe u Poljskoj. Za to vreme na inostranom tržištu nalazi se prostor koji mogu da popune borovnice iz Srbije.
"Mi trenutno imamo osam poljoprivrednih proizvođača koji već imaju svoje zasade na oko pet hektara i u planu je još deset poljoprivrednih proizvođača sa teritorije Šumadije, koji planiraju da podignu zasade borovnice, na oko osam hektara, možda čak i više, jer su svi oni ušli eksperimentalno u ovaj deo da vide kako će uspeti, kako će se i oni prilagoditi proizvodnji ali i proizvodnja našim uslovima, a samim tim da vide kako će moći da krenu ka tržištu", ukazuje Violeta Petrović Luković, stručna saradnica za voćarstvo.
Trenutna cena borovnica u Šumadiji iznosi 500 dinara dok se u inostranstvu kilogram prodaje i za 20, pa čak i 30 evra. Proizvođači iz Šumadije uskoro će formirati i udruženje kako bi na što bolji način plasirali na tržište borovnice iz ovog dela Srbije.