Opština Svilajnac potpisala je sa slovenačkim gradom Rodovljica memorandum o saradnji koji obuhvata i izgradnju prvog Regionalnog centra za pčelarstvo u Srbiji. Pčelari će tako imati priliku da pohađaju edukacije kako napraviti med koji zadovoljava evropske standarde, a sam proizvod moći će da prodaju van granica naše zemlje. Na ovaj način zaštitiće se i geografsko poreklo samog resavskog meda. Na području opštine Svilajnac poslednjih godina povećao se broj pčelara pa je resavski kraj sve više postajao poznat po proizvodnji bagremovog meda. Božidar Golubović koji se već preko 50 godina bavi proizvodnjom meda smatra da će prvi Regionalni pčelarski centar zaštiti resavski med ali i pomoći pčelarima da održe potreban kvalitet. Najviše pažnje pčelari treba da obrate na satne osnove kao i matice a upravo edukacija u Centru za pčelarstvo svakom će pomoći da napravi kvalitetan prirodni med.
Opština Svilajnac potpisala je sa slovenačkim gradom Rodovljica memorandum o saradnji koji obuhvata i izgradnju prvog Regionalnog centra za pčelarstvo u Srbiji. Pčelari će tako imati priliku da pohađaju edukacije kako napraviti med koji zadovoljava evropske standarde, a sam proizvod moći će da prodaju van granica naše zemlje. Na ovaj način zaštitiće se i geografsko poreklo samog resavskog meda.
Na području opštine Svilajnac poslednjih godina povećao se broj pčelara pa je resavski kraj sve više postajao poznat po proizvodnji bagremovog meda. Božidar Golubović koji se već preko 50 godina bavi proizvodnjom meda smatra da će prvi Regionalni pčelarski centar zaštiti resavski med ali i pomoći pčelarima da održe potreban kvalitet. Najviše pažnje pčelari treba da obrate na satne osnove kao i matice a upravo edukacija u Centru za pčelarstvo svakom će pomoći da napravi kvalitetan prirodni med.
"Svaki pčelar će moći da svoj vosak preradi u toj proizvodnji u Centru gde će biti urađena mašina za izradu saća kao u Sloveniji. Do sada se dosta prodavao veštački med koji možete i da vidite po marketima. Postoji prirodni pčelinji med koji ima oznaku na teglama a postoji i veštački med na kome piše samo med. Takav med nije kvalitetan i veoma je jeftiniji u odnosu na prirodni med. Našem medu se kontroliše kvalitet pa tek kada se uradi analiza iz inostranstva možemo ga poslati na tržište Evropske unije za izvoz", kaže Božidar Golubović predsednik Društva pčelara Resava.
Izgradnja prvog Regionalnog centra za pčelarstvo planirana je sledeće godine. Centar će biti smešten u okviru srednje Poljoprivredno-veterinarske škole a korisnici će, sem pčelara, biti i učenici koji su zainteresovani za proizvodnju meda. Edukacije će imati za cilj da svima prezentuju standarde Evropske Unije u proizvodnji meda kao i pomoć u plasiranju proizvoda van granica naše zemlje.
"Osnovna uloga Centra je standardizacija svega, počev od samog načina ispitivanja, pakovanja, proizvodnje gde bi pčelari imali i tu uslugu, kako bi uspeli da poboljšaju i cenu kada je u pitanju prodaja. Sve to nas čeka jer sama Evropska Unija ima svoje standarde, a upravo bi se po tim evropskim standardima i radilo", objašnjava Zoran Radosavljević, direktor Poljoprivredno-veterinarske škole sa domom učenika u Svilajncu.
Osim Poljoprivredno-veterinarske škole nosilac projekta je i opština Svilajnac koja će po ugledu na pobratimski grad Radovljica iz Slovenije izgraditi pčelarski regionalni centar. Slovenija je već poznata po proizvodnji kvalitetnog meda a svoje znanje podeliće i sa pčelarima iz Svilajnca.
"Naš kraj, odnosno Resava je čuvena po proizvodnji bagremovog meda, tako da će naši pčelari imati mogućnost i da zaštite svoj proizvod. Pčelari će imati jednu veliku prednost jer u tom pčelarskom centru će moći da, taj svoj med koji proizvedu, upakuju po standardima Evropske Unije. Taj isti med tako upakovan će moći da prodaju u zemljama Evropske Unije, a svi znamo da su cene meda u EU i kod nas dosta različite. Ideja je da pčelari ostvare što veći profit", veli Goran Despotović, pomoćnik predsednika opštine Svilajnac za poljoprivredu.
Da se pčelarstvo u ovom kraju brzo razvija govore i brojke koje pokazuju da se proizvodnjom meda bavi 250 ljudi sa 6.000 registrovanih košnica koje godišnje daju 300 tona meda.