Proljećna sjetva u Republici Srpskoj je pri kraju, a prema procjenama poljoprivrednih stručnjaka, do sada je zasijano oko 140.000 hektara oranica. U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je na području Semberije zasijano oko 95 odsto površina, dok je u Lijevču polju procenat zasijanih njiva nešto manji zbog lošijih vremenskih uslova ovog proljeća. Kukuruz je do sada zasijan na oko 115.000 hektara, a zob na 2.333 hektara. Soja je zauzela oko 3.000 hektara, uljana repica 1.400 hektara, duvan i suncokret 860 i 214 hektara, istakli su u Ministarstvu i dodali da je pšenica u jesenjoj sjetvi zasijana na oko 44.000 hektara.
Proljećna sjetva u Republici Srpskoj je pri kraju, a prema procjenama poljoprivrednih stručnjaka, do sada je zasijano oko 140.000 hektara oranica.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je na području Semberije zasijano oko 95 odsto površina, dok je u Lijevču polju procenat zasijanih njiva nešto manji zbog lošijih vremenskih uslova ovog proljeća.
- Kukuruz je do sada zasijan na oko 115.000 hektara, a zob na 2.333 hektara. Soja je zauzela oko 3.000 hektara, uljana repica 1.400 hektara, duvan i suncokret 860 i 214 hektara - istakli su u Ministarstvu i dodali da je pšenica u jesenjoj sjetvi zasijana na oko 44.000 hektara.
Poljoprivrednici će ove godine proizvesti krompir na oko 9.710 hektara, a očekivani prinosi bi trebalo da budu teški oko 25,9 tona po hektaru. Ostale povrtarske kulture će u intenzivnoj proizvodnji biti zasijane na oko 17.659 hektara. U Ministarstvu poljoprivrede su dodali da je sve prisutnija tendencija smanjenja površina pod povrćem na otvorenom, a povećava se broj sjetvenih površina u plastenicima.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković ističe da ni ovogodišnja sjetva ne protiče bez problema, a najveće glavobolje ratarima zadaju nepovoljne vremenske prilike i repromaterijal koji je skuplji između sedam i 17 odsto u odnosu na prošlu godinu.
- Iz hladne zime smo ušli u hladno i kišovito proljeće, zbog čega u pojedinim regijama sjetva nije mogla biti realizovana u optimalnom roku. Imali smo problema sa kašnjenjem subvencija i regresiranog goriva, što nas je dodatno usporilo. Ipak, ovogodišnje sjetvene površine bi trebalo da budu na prošlogodišnjem nivou, sa neznatnim odstupanjem ka dole - rekao je Marinković.