U Vojvodini gotovo i da nije bilo kiše, pa će rod jesenjih useva, sva je prilika, biti prepolovljen. Sistema za navodnjavanje setimo se samo kada nas na to opomene sušno leto. Iako su poljoprivrednicima na raspolaganju krediti za kupovinu opreme za navodnjavanje, ti povoljni uslovi ne koriste se u dovoljnoj meri. U Srbiji se navodnjava oko dva odsto poljoprivrednog zemljišta. U poslednjih mesec i po dana, palo je u proseku samo 26 litara vode po kvadratnom metru, što je daleko od proseka. Zemljoradnici su uložili veliki novac u agrotehniku, ali zbog suše ne znaju kako će proći na jesen. Srbislav Rakić iz sela Glognja kod Pančeva kaže da je u proizvodnju kukuruza uložio 80 hiljada dinara po hektaru. Šta će da se ubere, to se ne zna, koliki će prihod biti, to se ne zna – da li ću da izvučem uloženo, za navodnjavanje nemam uslova, nema vode u kanalima, kaže Rakić. U Vojvodini se navodnjava oko 50 hiljada hektara, južno od Save i manje. Poljoprivrednici čija su imanja blizu reka i većih kanala, a imaju opremu za navodnjavanje, za rod ne brinu.
U Vojvodini gotovo i da nije bilo kiše, pa će rod jesenjih useva, sva je prilika, biti prepolovljen. Sistema za navodnjavanje setimo se samo kada nas na to opomene sušno leto. Iako su poljoprivrednicima na raspolaganju krediti za kupovinu opreme za navodnjavanje, ti povoljni uslovi ne koriste se u dovoljnoj meri.
U Srbiji se navodnjava oko dva odsto poljoprivrednog zemljišta. U poslednjih mesec i po dana, palo je u proseku samo 26 litara vode po kvadratnom metru, što je daleko od proseka. Zemljoradnici su uložili veliki novac u agrotehniku, ali zbog suše ne znaju kako će proći na jesen.
Srbislav Rakić iz sela Glognja kod Pančeva kaže da je u proizvodnju kukuruza uložio 80 hiljada dinara po hektaru.
"Šta će da se ubere, to se ne zna, koliki će prihod biti, to se ne zna – da li ću da izvučem uloženo, za navodnjavanje nemam uslova, nema vode u kanalima", kaže Rakić.
U Vojvodini se navodnjava oko 50 hiljada hektara, južno od Save i manje. Poljoprivrednici čija su imanja blizu reka i većih kanala, a imaju opremu za navodnjavanje, za rod ne brinu.
Lučijan Stojku iz sela Glognja kaže da kukuruz zaliva treći put kako bi bio "u dobroj kondiciji".
"Očekujem dobar prinos, uloženo će mi se sigurno vratiti zahvaljujući sistemu za zalivanje. Nažalost, u našem ataru sela Glogonj postoje samo tri mobilna sistema za navodnjavanje tipa tifon", kaže Stojku.
Od pre pet godina, Ministarstvo poljoprivrede zajedno sa bankama podstiče zemljoradnike da pod povoljnim kreditima kupuju opremu za navodnjavanje.
Šesnaest kredita odobreno je 2011, ukupne vrednosti oko šest miliona dinara, a sledeće godine 80 kredita, čija je ukupna vrednost deset puta veća. Godine 2013, nije bilo kredita za te namene, a prošle godine zemljoradnici su podigli 90 kredita u vrednosti 74 miliona dinara.
Ove godine, odobrena su 42 kreditna zahteva za kupovinu opreme za navodnjavanje u iznosu od 46 miliona dinara.
Dobro je, kažu stručnjaci, da se iz godine u godinu povećava prosečna visina kredita za kupovinu opreme za navodnjavanje. To doprinosi sigurnosti proizvodnje.
"Kada je reč o sistemima za navodnjavanje, moram reći da je to najefikasniji i najkraći put da naši poljoprivredni proizvođači nabave potrebnu opremu, naravno tamo gde postoje uslovi", kaže dr Zoran Rajić, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede.
Krediti za nabavku opreme za zalivanje daju se na tri godine, s godišnjom kamatom od šest procenata. Ako kupe novu opremu, zemljoradnici imaju pravo i na vraćanje dela uloženih sredstava, čak i do 55 odsto vrednosti kredita.