Srbija bi, ukoliko bi usvojila novi Zakon o genetski modifikovanim organizmima (GMO) i dozvolila uvoz takvog semena, godišnje beležila gubitke od bar pola milijarde evra. Gubici u tom iznosu beležili bi se samo po osnovu pet poljoprivrednih proizvoda - kukuruza, soje, uljane repice, krompira i paradajza, i razlika u ceni između genetski modifikovanih proizvoda i onih koji to nisu. Predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije Miladin Ševarlić je kao primer naveo da tona GM soje košta 90 evra, dok za istu količinu soje koja nije genetski modifikovana, a koja je dominantna u našoj proizvodnji, treba izdvojiti 120 evra. Takođe, treba računati i na posledice gašenja naše semenske industrije koja je najprofitabilniji deo našeg agrobiznisa i gubitka tržišta za plasman naše semenske robe i sadnica na tržištima drugih zemalja.
Srbija bi, ukoliko bi usvojila novi Zakon o genetski modifikovanim organizmima (GMO) i dozvolila uvoz takvog semena, godišnje beležila gubitke od bar pola milijarde evra, upozorio je predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije Miladin Ševarlić.
Gubici u tom iznosu beležili bi se samo po osnovu pet poljoprivrednih proizvoda - kukuruza, soje, uljane repice, krompira i paradajza, i razlika u ceni između genetski modifikovanih proizvoda i onih koji to nisu, kazao je Ševarlić Tanjugu.
On je kao primer naveo da tona GM soje košta 90 evra, dok za istu količinu soje koja nije genetski modifikovana, a koja je dominantna u našoj proizvodnji, treba izdvojiti 120 evra.
Takođe, treba računati i na posledice gašenja naše semenske industrije koja je najprofitabilniji deo našeg agrobiznisa i gubitka tržišta za plasman naše semenske robe i sadnica na tržištima drugih zemalja, podvukao je Ševarlić.
"Po nezvaničnim informacijama, novi Zakon, koji će biti daleko tolerantniji prema GMO je pripremljen, nažalost za poljoprivredu i potrošače u Srbiji, i na njihovu štetu", tvrdi Ševarlić.
Ševarlić je istakao da je za njega i potpuno iznenađujući stav poslanika u Skupštini Srbije da odbiju uključivanje u dnevni red prethodnog zasedanja narodne skupštine predloga da se donese deklaracija o moratorijumu uvoza, prerade, prometa i plasmana genetski modifikovanih proizvoda u Srbiji za narednih 10 godina.
"Posebno zabrinjavajuća činjenica za mene je da su poslanici iz preko 80 opština i gradova, među kojima su Beograd i Novi Sad, sa čijih teritorije ima dve trećine poslanika u republičkoj skupštini, potpuno zanemarili deklaracije protiv GMO koje su usvojile skupštine opština i gradova u kojima žive", dodao je Ševarlić.
On je istakao da je takve dokumente usvojilo već osam zemalja članica Evropske unije, kada je reč o zabrani uzgoja, kao i da je Švajcarska usvojila moratorijum do 2017. godine.
Posebno treba imati u vidu izvozno raspoložive resurse u poljoprivredi Srbije i učešće poljoprivrede i prehrambene industrije u strukturi bruto-domaćeg proizvoda (BDP) i u spoljnotrgovinskom bilansu Srbije, napomenuo je Ševarlić.
On je podsetio da u svetu odavno postoje upozorenja o potencijalnoj štetnosti GMO, posebno od prošle godine kada su saopšteni rezultati dvogodišnjeg istraživanja eksperimentalne ishrane pacova GM kukuruzom.
"Naše stanovništvo očigledno nije dovoljno obrazovano niti informisano o mogućim posledicama, a dosadašnje tolerantno ponašanje nadležnih državnih organa prema ilegalnom uzgoju GM soje na našoj teritoriji takođe govore o praktično izvesnom stvaranju atmosfere postepene legalizacije GMO", zaključio je Ševarlić.