Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Uvozno jedemo, domaće bacamo

Glamočki krompir, jabuke iz Potkozarja i paprike iz Semberije su samo mali dio kvalitetnih domaćih plodova koji propadaju dok uvoz voća i povrća iz godine u godinu nekontrolisano raste.

Plodno tlo Srpske idealno je podneblje za uzgoj mnogih vrsta voća i povrća, ali i pored toga, između ostalog, uvozimo krompir, kupus, luk, šljive, jagode i jabuke. Na uvoz voća i povrća se svake godine spiskaju milioni maraka koji bi domaćoj posrnuloj proizvodnji značili mnogo. S druge strane proizvođači u RS su često primorani da unište rod jer kupaca nema ni za lijeka.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je u prvih devet mjeseci uvezeno povrće vrijedno 60,1 milion KM što je za 1,95 miliona više u odnosu na isti period lani. Ništa bolja situacija nije ni u voćarstvu jer je vrijednost uvoza sa 95,20 miliona maraka u prvih devet mjeseci 2014. godine narasla na 113,58 miliona KM u istom periodu ove godine.

Mali proizvodni podsticaji, otvoreno tržište na koje stiže roba sumnjivog kvaliteta, te pogrešan odnos  potrošača kojima su uglavnom slađi uvozni nego domaći plodovi bacili su voćare i povrtlare na koljena.

Predsjednik Udruženja uzgajivača povrća RS Branko Mastalo kaže da je će se ovaj trend nastaviti i očekuje da će naredne godine uvoz povrća biti još veći.

- Proizvodnja povrća u Srpskoj iz godine u godinu opada, smanjuje se i broj proizvođača i količine plodova sa naših njiva, a vjerujem da će u narednim godinama biti u dramatičnijem padu ukoliko se odnos nadležnih institucija prema povrtlarima ne promijeni - kaže Mastalo.

Prema njegovim riječima problem predstavljaju i mali podsticaji, pa se domaći proizvođači ne mogu uhvatiti u koštac sa obilato subvencionisanim povrtlarima iz susjednih i evropskih zemalja.

- Veliki problem je i nedovoljno razvijena plastenička proizvodnja koja van sezone ni približno ne podmiruje potrebe domaćeg tržišta. Zbog toga ni ne čudi što cijena tikvice, koja može uspijevati u našim plastenicima, dostigne šest ili sedam maraka u zimskom periodu - kaže Mastalo.

Potkozarski kraj poznat je po uzgoju kvalitetnih šljiva koje bi mogle podmirivati potrebe domaćeg tržišta, a proizvođač Dragiša Jeftenić iz sela Samardžije kod Gradiške kaže da bi iz šljivika u Srpskoj dio roda mogao i u izvoz.

- Tržište je zasićeno šljivom iz uvoza i više od 30 odsto proizvođača ima problem sa plasmanom proizvoda - kaže Jeftenić.

Svjedoči da su prije nekoliko godina proizvođači bili u boljem položaju jer se rod prodavao "sa grane" dok danas velike količine voća završavaju na deponijama.

- Jeftinije voće iz uvoza naše voćare dovodi do prosjačkog štapa i država bi konačno trebalo da učini nešto kako bi zaštitila domaću proizvodnju što je nemoguće sa trenutnim podsticajima od 100 KM po hektaru šljivika - zaključuje Jeftenić.