Vrhunski med iz domaćih košnica

Bez autora
Sep 13 2015

Proizvodnja meda u Srpskoj predstavlja značajan potencijal za razvoj poljoprivrede, a prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ovogodišnji prinos iz košnica je veći od 2,93 miliona kilograma. Iz resornog ministarstva ističu da su gajenje pčela, zaštita, selekcija i njihova reprodukcija regulisani Zakonom o pčelarstvu. Zbog sprovođenja odredbi ovog zakona predviđeno je kreiranje pet pravilnika, a do sada su donesena tri, i to Pravilnik o načinu vođenja evidencije pčelara i pčelinjaka, o uslovima i načinu prevoza pčela i o nivou i obliku selekcijskih metoda, rekli su u Ministarstvu. Dodali su da bi do kraja ove godine trebalo da bude usvojen i pravilnik o kvalitetu pčelinjih proizvoda u proizvodnji i stavljanju u promet. Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Radivoje Maksimović ističe da se na prostoru Srpske proizvodi med visokog kvaliteta kao rezultat ispaše na ekološki nezagađenim područjima.

Proizvodnja meda u Srpskoj predstavlja značajan potencijal za razvoj poljoprivrede, a prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ovogodišnji prinos iz košnica je veći od 2,93 miliona kilograma.

Iz resornog ministarstva ističu da su gajenje pčela, zaštita, selekcija i njihova reprodukcija regulisani Zakonom o pčelarstvu.

- Zbog sprovođenja odredbi ovog zakona predviđeno je kreiranje pet pravilnika, a do sada su donesena tri, i to Pravilnik o načinu vođenja evidencije pčelara i pčelinjaka, o uslovima i načinu prevoza pčela i o nivou i obliku selekcijskih metoda - rekli su u Ministarstvu.

Dodali su da bi do kraja ove godine trebalo da bude usvojen i pravilnik o kvalitetu pčelinjih proizvoda u proizvodnji i stavljanju u promet. Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Radivoje Maksimović ističe da se na prostoru Srpske proizvodi med visokog kvaliteta kao rezultat ispaše na ekološki nezagađenim područjima.

- Prednost naših pčelara jeste mogućnost ispaše pčela na različitim područjima, koja obiluju karakterističnim biljnim vrstama pa tako imamo i različite vrste meda - rekao je Maksimović.

Dodaje da je u zapadnom dijelu zastupljen kestenov med, a na području Posavine bagrem i lipa. Romanija i Zvornik obiluju šumskim medom, a područje Hercegovine medom kadulje, vrijeska i drugih ljekovitih biljaka.

- Najveći problem s kojim se susrećemo jesu prodavci patvorenog meda, odnosno onog kojeg ne proizvode pčele, kao i velike količine uvezenog meda sumnjivog kvaliteta - rekao je Maksimović i naglasio da je potrebno obezbijediti siguran otkup meda, sa pristojnom cijenom, što bi dovelo i do povećanja proizvodnje.

Predsjednik Udruženja pčelara "Roj" iz Krupe na Vrbasu Novak Bojanić potvrđuje da je neorganizovan otkup najveći problem pčelara.

- Med prodajemo bukvalno od vrata do vrata, a velike količine i poklanjamo - rekao je Bojanić i dodao da med uglavnom prodaju po cijeni od 12 do 18 KM, u zavisnosti od regiona.

Uvoz i izvoz

U Ministarstvu poljoprivrede RS kazali su da je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za osam mjeseci ove godine u BiH uvezeno 116.771 kilogram meda u vrijednosti od 1,09 miliona KM.

- Med je na tržište BiH uvožen po cijeni od devet KM po kilogramu - kazali su u Ministarstvu i dodali da su u istom periodu iz BiH izvezena svega 523 kilograma meda, vrijednosti 17.833 KM, što znači da je cijena izvezenog meda po kilogramu 34 marke.

Evidencija pčelara

Zahtjev za upis u evidenciju pčelara do sada je podnijelo 2.798 pčelara iz RS sa oko 146.737 pčelinjih društava.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik