Proizvodnja meda u Srpskoj predstavlja značajan potencijal za razvoj poljoprivrede, a prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ovogodišnji prinos iz košnica je veći od 2,93 miliona kilograma. Iz resornog ministarstva ističu da su gajenje pčela, zaštita, selekcija i njihova reprodukcija regulisani Zakonom o pčelarstvu. Zbog sprovođenja odredbi ovog zakona predviđeno je kreiranje pet pravilnika, a do sada su donesena tri, i to Pravilnik o načinu vođenja evidencije pčelara i pčelinjaka, o uslovima i načinu prevoza pčela i o nivou i obliku selekcijskih metoda, rekli su u Ministarstvu. Dodali su da bi do kraja ove godine trebalo da bude usvojen i pravilnik o kvalitetu pčelinjih proizvoda u proizvodnji i stavljanju u promet. Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Radivoje Maksimović ističe da se na prostoru Srpske proizvodi med visokog kvaliteta kao rezultat ispaše na ekološki nezagađenim područjima.
Proizvodnja meda u Srpskoj predstavlja značajan potencijal za razvoj poljoprivrede, a prema procjeni Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ovogodišnji prinos iz košnica je veći od 2,93 miliona kilograma.
Iz resornog ministarstva ističu da su gajenje pčela, zaštita, selekcija i njihova reprodukcija regulisani Zakonom o pčelarstvu.
- Zbog sprovođenja odredbi ovog zakona predviđeno je kreiranje pet pravilnika, a do sada su donesena tri, i to Pravilnik o načinu vođenja evidencije pčelara i pčelinjaka, o uslovima i načinu prevoza pčela i o nivou i obliku selekcijskih metoda - rekli su u Ministarstvu.
Dodali su da bi do kraja ove godine trebalo da bude usvojen i pravilnik o kvalitetu pčelinjih proizvoda u proizvodnji i stavljanju u promet. Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Radivoje Maksimović ističe da se na prostoru Srpske proizvodi med visokog kvaliteta kao rezultat ispaše na ekološki nezagađenim područjima.
- Prednost naših pčelara jeste mogućnost ispaše pčela na različitim područjima, koja obiluju karakterističnim biljnim vrstama pa tako imamo i različite vrste meda - rekao je Maksimović.
Dodaje da je u zapadnom dijelu zastupljen kestenov med, a na području Posavine bagrem i lipa. Romanija i Zvornik obiluju šumskim medom, a područje Hercegovine medom kadulje, vrijeska i drugih ljekovitih biljaka.
- Najveći problem s kojim se susrećemo jesu prodavci patvorenog meda, odnosno onog kojeg ne proizvode pčele, kao i velike količine uvezenog meda sumnjivog kvaliteta - rekao je Maksimović i naglasio da je potrebno obezbijediti siguran otkup meda, sa pristojnom cijenom, što bi dovelo i do povećanja proizvodnje.
Predsjednik Udruženja pčelara "Roj" iz Krupe na Vrbasu Novak Bojanić potvrđuje da je neorganizovan otkup najveći problem pčelara.
- Med prodajemo bukvalno od vrata do vrata, a velike količine i poklanjamo - rekao je Bojanić i dodao da med uglavnom prodaju po cijeni od 12 do 18 KM, u zavisnosti od regiona.
Uvoz i izvoz
U Ministarstvu poljoprivrede RS kazali su da je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za osam mjeseci ove godine u BiH uvezeno 116.771 kilogram meda u vrijednosti od 1,09 miliona KM.
- Med je na tržište BiH uvožen po cijeni od devet KM po kilogramu - kazali su u Ministarstvu i dodali da su u istom periodu iz BiH izvezena svega 523 kilograma meda, vrijednosti 17.833 KM, što znači da je cijena izvezenog meda po kilogramu 34 marke.
Evidencija pčelara
Zahtjev za upis u evidenciju pčelara do sada je podnijelo 2.798 pčelara iz RS sa oko 146.737 pčelinjih društava.