Metodama organske biljne proizvodnje doprinosi se minimalnom zagađenju životne sredine, pospešivanju i održavanju plodnosti zemljišta i očuvanju biodiverziteta. Sve više mladih ljudi, odlučuje se za pokretanje sopstvene proizvodnje, bez sastojaka koji su štetni po čoveka i prirodu. Već nekoliko godina proizvođači organske hrane iz Bačke Palanke, organizuju organske markete i kupcima u Novom Sadu, Beogradu i Bačkoj Palanci nude zdrave, sertifikovane proizvode. Kako kažu, uz dosta truda može i da se zaradi. Za početak, dovoljna je mala bašta. To ne traži puno ulaganja, navodi uz osmeh Bačkopalančanka Aleksandra Plavšić, diplomirani biolog.
Metodama organske biljne proizvodnje doprinosi se minimalnom zagađenju životne sredine, pospešivanju i održavanju plodnosti zemljišta i očuvanju biodiverziteta. Sve više mladih ljudi, odlučuje se za pokretanje sopstvene proizvodnje, bez sastojaka koji su štetni po čoveka i prirodu.
Već nekoliko godina proizvođači organske hrane iz Bačke Palanke, organizuju organske markete i kupcima u Novom Sadu, Beogradu i Bačkoj Palanci nude zdrave, sertifikovane proizvode. Kako kažu, uz dosta truda može i da se zaradi.
"Za početak, dovoljna je mala bašta. To ne traži puno ulaganja'', navodi uz osmeh Bačkopalančanka Aleksandra Plavšić, diplomirani biolog. Ne želeći da čeka posao u struci, odlučila je da znanje koje je stekla tokom školovanja, primeni u praksi.
"Teško je doći do mesta u struci. Odlučila sam da ono što mi je ljubav pretvorim u biznis i ove godine sam počela da se bavim proizvodnjom organskih proizvoda. U plasteniku i na otvorenom, osim povrtarskih vrsta tu je lekovito i začinsko bilje, koje će ubuduće biti u mnogo većoj meri zastupljeno'', rekla je Aleksandra.
Dvadesetšestogodišnji Mirko Vlček iz Pivnica, završio je Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu. Jedan je od osnivača Ekološkog udruženja seoskog turizma i ruralnog razvoja ,,Pivnice''. Već tri godine, sertifikovane organske proizvode iz svoje bašte, prodaje sve većem broju zainteresovanih kupaca.
"U procesu proizvodnje se ne koriste sintetički pesticidi i veštačka djubriva, samo prirodni preparati koje proizvođači sami pripremaju ili kupe u poljoprivrednoj apoteci, a koji su na prirodnoj osnovi. Razna mineralna ulja i druge preparate na bazi bakterija. Na taj način se radi zaštita povrća i prihrana. Koristimo ekstrakt od koprive, a koristimo i glistinjak...to je prirodno đubrivo'', dodaje on.
Prinosi koji se dobijaju u organskoj proizvodnji mogu da podbace ali i da budu znatno bolji nego u konvencionalnoj poljoprivredi. Suština je, navode naši sagovornici, da se uspostavi odgovarajući prirodni sistem na parceli.