Plastenička proizvodnja u RS proteklih godina doživjela je ekspanziju, a stručnjaci kažu da postoji potencijal da bude proširena na stotine hektara. Predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo je rekao da se posljednjih godina poljoprivrednici sve više okreću plasteničkoj proizvodnji, ali da ona još nije dostigla očekivani obim. Prednosti takvog vida proizvodnje su brojne, a jedna od najvažnijih je to što je povrće zaštićeno od vjetra, kiše, grada, suše i ostalih vremenskih nepogoda, kaže Mastalo. U plastenicima tokom cijele godine mogu da rastu paprike, zelena salata, krastavci, paradajz i drugo povrće. Zbog visoke cijene tog povrća van sezone plastenici mogu vrlo brzo da vrate uloženo i obezbijede stalnu zaradu.
Plastenička proizvodnja u RS proteklih godina doživjela je ekspanziju, a stručnjaci kažu da postoji potencijal da bude proširena na stotine hektara.
Predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo je rekao da se posljednjih godina poljoprivrednici sve više okreću plasteničkoj proizvodnji, ali da ona još nije dostigla očekivani obim.
- Prednosti takvog vida proizvodnje su brojne, a jedna od najvažnijih je to što je povrće zaštićeno od vjetra, kiše, grada, suše i ostalih vremenskih nepogoda - kaže Mastalo.
U plastenicima tokom cijele godine mogu da rastu paprike, zelena salata, krastavci, paradajz i drugo povrće. Zbog visoke cijene tog povrća van sezone plastenici mogu vrlo brzo da vrate uloženo i obezbijede stalnu zaradu.
- Zahvaljujući plastenicima moguće je jesti svježe povrće tokom cijele godine i tu proizvođači vide prednost, jer je cijena van sezone mnogo viša nego u sezoni - naglašava Mastalo.
Cijena plastenika u RS kreće se od 30, dok moderniji dosežu i do 100 maraka po metru kvadratnom.
- Pravi plastenici su skupi, kod nas su u upotrebi uglavnom primitivniji, ali su za početak zadovoljavajući - pojašnjava Mastalo i dodaje da su podsticaji veoma niski i destimulišu proizvodnju.
Slaviša Suvajac iz sela Kukolji kod Srpca u plastenicima proizvodi tone paprike i krastavca i bez problema pronalazi kupce.
- Imam 30 plastenika u koje sam uložio 30.000 maraka. Prošla godina je bila izuzetno dobra i da sam imao još dvostruko više povrća, uspio bih ga prodati - priča Suvajac.
Podsticaji
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da je prošle godine pokrenuta proizvodnja u plastenicima na oko 20 hektara zemljišta.
- Iz godine u godinu bilježimo veći broj podnosilaca zahtjeva za podsticaje koji se bave plasteničkom proizvodnjom ili nastoje da je pokrenu - kažu u Ministarstvu i dodaju da visina podsticaja zavisi od raspoloživog novca u budžetu.