Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Zarada od NON GMO uzgoja nije zanemariva

Da bi dobili ovu oznaku, kako su nam kazali iz Agencije za sigurnost hrane BiH, morali su ispuniti određene uslove.

Proces

- Za proizvode koji nose oznaku bez GMO, upotreba genetski modificiranih organizama ili njihovih sastojaka je zabranjena, kao i korištenje vitamina, aroma, enzima i drugih prehrambenih aditiva koji su napravljeni uz upotrebu genetski modificiranih mikroorganizama. Također, u hrani za životinje nije dozvoljeno korištenje genetski modificiranih biljaka, kažu iz Agencije.

Proces certifikacije podrazumijeva kontrolu dobavljača kako bi se izbjegla kontaminacija s GMO, verifikaciju procesa proizvodnje, trening osoblja, kao i odgovarajuće evidencije tokom procesa proizvodnje kako bi se osigurala dosljednost. Također su obavezni uzorkovanje proizvoda i analiza kritičnih sirovina, polugotovih i gotovih proizvoda.

- Za sada je to uglavnom u industriji zastupljeno, poljoprivrednici još nisu ušli u taj sistem. Međutim, postoje uslovi da se takvim uzgojem počnemo i mi baviti, jer imamo čisto zemljište, ali smatram da nismo još dorasli tome da to preraste u masovnu proizvodnju jer bi to značilo i dosta strožije kontrole sjemena, što sada nije slučaj, kazao nam je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

BiH godišnje, kako je ranije rečeno, proizvodi oko 20.000 tona soje, što je više nego ranijih godina, ali ni to nije dovoljno. Potrebe BiH skoro pet puta su veće od proizvodnje, zbog čega se soja uglavnom uvozi.

Saradnja

Međutim, i na tome se radi. Tako su u saradnji sa pojedinim općinama u BiH, EU i UNDP u okviru projekta Lokalni integrisani razvoj (LIR) podržali uzgajivače genetski nemodificirane soje nabavkom sjemena, te povezivanjem sa tržištem i otkupljivačima. Tako je u 2017. i 2018. godini 436 farmera od uzgoja NON GMO soje ostvarilo više od 4 miliona KM prihoda.

- U okviru LIR projekta 506 poljoprivrednika podržano je u sadnji, kultivaciji i plasmanu sadnica soje, jagode, trešnje, maline i lješnjaka. U nabavku sjemena projekt je u prvoj godini uložio oko 230.000 KM, a prihodi poljoprivrednika iznosili su blizu 3 miliona KM. Tako su poljoprivrednici, koji su učestvovali u projektu LIR, ostvarili prihod od skoro 2.200 KM po hektaru, što je u prosjeku povećalo prihode njihovih domaćinstava za blizu 10.000 KM. Uzgoj uljarica, među kojima je i soja, u BiH je isplativ - tržište postoji i otkup je zajamčen, kazali su nam iz UNDP-a.