Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Zaštita bh. agrara "puca" po entitetskim brazdama

Još vlada potražnja za sirovinama za ogrijev jer ima onih građana koji dovoljne količine nisu nabavili na vrijeme, ali su cijene ovih dana da se "smrznu" i novčanici.

"Potražnja je zasad nenormalna, cijena peleta je 250- 260 maraka, dok su kupci u ljetnom periodu izdvajali 220-230 maraka po toni", rekao nam je prodavac ogreva iz Banjaluke. Prodavac drveta nam se, takođe, požalio da šumarije stvaraju problem jer nisu uspjeli isporučiti ni one ugovorene količine prema dobavljačima.

Nenad Knežević, šef proizvodnje "Jošne" iz Kostajnice, rekao je da se potražnja za peletom povećala kako je krenula sezona grijanja. "Cijena peleta je porasla za oko 20 maraka u odnosu na ljetni period", izjavio je Knežević.

Pored prodaje domaćim kupcima, ovo preduzeće bilježi i veći izvoz svojih proizvoda u inostranstvo. Cijena drveta za ogrev zadržala je isti nivo kao u ljetnom periodu, s tim da se potražnja povećala kako je počela grijna sezona.

Cijene dostižu 70 maraka po kubnom metru, a zavise od vrste drveta, količine i mjesta nabavke. "Nisam kupio ljetos drva jer mi je kasnila plata, pa čim su zaostaci isplaćeni ovih dana otišao sam u nabavku ogreva.

Veoma je hladno, ali ćemo grijati umjereno u kući, tek toliko da bude mlako jer nemamo puno novca za veće količine", rekao je jedan Banjalučanin.Poljoprivrednici iz RS i FBiH složni su u tome da je neophodna hitna zaštita domaće proizvodnje i tržišta koje je preplavljeno uvoznim proizvodima, ali se ne slažu u pravcima te zaštite.

Tako jedni smatraju da je potrebno uvesti zaštitne mjere prelevmane, odnosno takse na uvezenu robu, dok su drugi protiv toga jer smatraju da bi to izazvalo kontramjere država iz kojih uvozimo. Ti drugi ističu da je rješenje u povećanju budžeta za podsticaje poljoprivrednicima, koji bi povećali njihovu konkurentnost u odnosu na jeftine i visoko subvencionisane uvozne proizvode.

Da je zaštita domaće proizvodnje neophodna, i to zajedničkim snagama oba entiteta, upozorio je i predsjednik RS Milorad Dodik, koji je rekao da su zaštita i razvoj domaće proizvodnje preduslov privrednog rasta u BiH i zadržavanja stanovništva u manjim sredinama.

"Sve zemlje štite domaću proizvodnju, samo ovdje nema nikoga da štiti domaću proizvodnju i to samo zato što neko iz EU kaže da se ljuti", rekao je Dodik, navodeći primjere sa stočarskom proizvodnjom i činjenicom da se u BiH uvozi meso iz Zapadne Evrope koje ima subvencije od jedan evro. Govoreći o zaštiti domaće proizvodnje, Dodik je rekao da je ona preduslov opstanka cijele BiH i naveo primjer Norveške, koja u vrijeme dospijeća na 60 dana zabrani uvoz poljoprivrednih proizvoda. Prema njegovim riječima, ni RS ni FBiH ne mogu same da zaštite tržišta i domaću proizvodnju, ali to mogu zajedno učiniti.

"Hajdemo godinu dana uzeti, napraviti neku dodatnu taksu, dok ne podignemo naše proizvođače i napravimo da budu konkurentni", rekao je Dodik, ističući da nikad nije učestvovao na sastanku takve vrste. S njim se slaže Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, koji je rekao da Savez apsolutno stoji iza toga što zahtijeva godinama, a to je zaštita domaćih proizvođača i neophodnost uvođenja mjera zaštite domaće proizvodnje.

"A na nadležnim institucijama je da to uokvire u zakon, kako bi to bilo zakonski opravdano i da nam niko od zemalja iz kojih uvozimo ne može to spočitavati, a tu prije svega mislim na zemlje potpisnice CEFTA i SSP. Svi od tih međunarodnih ugovora, ponavljam po hiljaditi put, imaju u sebi članove koji dozvoljavaju uvođenje zaštitnih mjera ukoliko se utvrdi ugroženost proizvodnje", rekao je Marinković. Dodao je da oni prije svega traže uvođenje prelevmana, odnosno takse na uvezenu robu, a da se prikupljena sredstva izdvajaju na poseban račun i usmjeravaju u proizvodnju po kojem osnovu su ti prelevmani i naplaćeni.

"Dakle, ako su naplaćeni po osnovu uvoza mesa, to ide u stočarsku proizvodnju kao direktna podrška. Time bismo zaštitili domaću proizvodnju i povećali subvencije, jer bi ta sredstva bila tamo preusmjerena", rekao je Marinković. Naglasio je da bi u svemu tome pomoć institucije predsjednika RS bila i te kako od velike koristi. Isto tako, napomenuo je da u pogledu zaštite domaće proizvodnje imaju apsolutnu podršku Ministarstva poljoprivrede RS, kao i od niza drugih udruženja sa područja FBiH, jer su jednako pogođeni tim problemom.

"U zadnjih nekoliko godina, najveći pritisak iz uvoza je na tržište svinjskog mesa, i uzgajivači svinja trpe najveće štete. Naravno, tu su i povrtari i uzgajivači junadi", kazao je Marinković. Međutim, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kazao je da će, htjeli ne htjeli, i jedni i drugi morati doći do jednog zajedničkog cilja, koji će zaštititi domaću proizvodnju i proizvođača. S tim u vezi, rekao je da BiH treba jedno Ministarstvo poljoprivrede za sve poljoprivrednike, koje će automatski pokrenuti priču zaštite domaće proizvodnje. "Ne znam koliko bi bilo efektno uvođenje prelevmana, jer nas to onda udaljava od Evrope. Ako bismo uvodili prelevmane, specijalne poreze za uvoznu robu, automatski bismo dobili kontraefekat od Evropske unije. Treba naći neki drugi način, a način je da se više sredstava ubrizga u podsticaje za poljoprivredu i proizvodnju, da bi ona bila konkurentna tim uvoznim proizvodima", smatra Bićo. Dodao je da su uvozni proizvodi jeftiniji upravo zato što ih matična država štiti davanjem dobrih podsticaja proizvođačima.

"Znači, za sve uvijek ima načina. Neću govoriti ni protiv Marinkovića ni protiv koga, ali imaju neke stvari koje nisu logične. Uvešćemo poreze za nešto što uvozimo, pa ćemo onda dobiti kontramjeru i nećemo moći izvoziti našu robu", kazao je Bićo. Ističe da je za podršku poljoprivredi u BiH potrebno izdvojiti mnogo više od sadašnjih oko 150 miliona maraka, koliko se izdvaja na nivou oba entiteta i distrikta Brčko. Kao primjer naveo je Hrvatsku, koja je teritorijalno približna BiH, a koja za podsticanje poljoprivrede izdvaja milijardu maraka.